Regionalna saradnja važna je za napredak svih zemalja zapadnog Balkana, jer samo kao region mogu biti konkurentne u privlačenju investicija, ocijenjeno je na panelu “Regionalna saradnja i unapređenje konkurentnosti” održanom u okviru “Kopaonik biznis foruma”.
Učesnici skupa na Kopaoniku istakli su da sve zemlje regiona imaju zajedničke “neprijatelje”, a to su loša konkuretnost kompanija, visoka stopa nezaposlenosti i još neizgrađeni poslovni ambijent koji bi omogućio privredi da se više razvija.
Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je da je važno da se ovaj region pretvori, od prostora sa kojeg se odlazi, u prostor na kojem se ostaje, te napomenuo da je stopa nezaposlenost u regionu u prosjeku oko 22 odsto, a više od 40 odsto nezaposlenih je među mladima.
Čadež je naveo da je najvažnije pitanje kako unaprijediti konkurentnost, te ocijenio da nastavak strukturnih reformi, borbu protiv korupcije i druge izazove treba rješavati u saradnji sa regionom, prenijeli su beogradski mediji.
Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Goran Svilanović naveo je da je skup Evropske banke za obnovu i razvoj u Londonu pokazao da je evropski biznis sve manje zainteresovan za pojedinačni pristup ekonomijama na Balkanu, a sve više za region sa ukupnim potencijalom koji nudi.
On je napomenuo da postoji više od tri milijarde evra međusobnih investicija unutar regiona, što je pokazatelj da je biznis nekoliko koraka ispred nivoa saradnje vlada u regionu i da je u poslovnoj zajednici prisutan blagi optimizam o pitanju regionalne saradnje u svim zemljama Balkana.
“Istovremeno je u poslovnoj zajednici prisutan blagi evroskepticizam, ali, to je zbog straha poslovnog sveta od promena, a ne zbog političkog odnosa prema EU”, rekao je Svilanović.
On je predstavio strategiju Savjeta do 2020. godine koja predviđa podsticanje priznavanja profesionalnih diploma, priznavanje profesionalnih kvalifikacija, podsticanje povezivanja kroz ekonosmske koridore, interoperabilnosti ICT usluga, smanjenje troškova komunikacije u regionu, kao i podsticanje konkretntnosti kroz investicijsku integraciju i jačanje industrijske baze.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Dragan Mikerević istakao je da je svaka pojedinačna ekonomija na ovim prostorima stvorila neravnoteže koje su na dugi rok neodržive i sada se “došlo do zida” kada se mora platiti cijena toga.
“Te neravnoteže se vide u odnosu privatnog i javnog sektora, ali i potrošnje i investicija”, rekao je Mikerević, navodeći da je poboljšanje ekonomije u nacionalnom okviru teško.
On smatra da preko komorskog sistema treba pokušati rješavati osjetljive probleme.
Predstavnik Spoljnotrgovinske komore BiH Momir Tošić naglasio je da su komore najjači kohezioni faktor i da bi trebalo da budu primjer drugima po pitanju regionalne saradnje.
Kao primjer regionalne povezanosti on je naveo da BiH ostvaruje najveću spoljnotrgovinsku razmjenu sa Srbijom i Hrvatskom.
Predsjednik Privredne komore Makedonije Branko Azeski smatra da je neophodno da region ima lidera koji će da povuče sve naprijed i da treba jasno reći da država koja ima najveći potencijal treba da preuzme ulogu lidera.
Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković istakao je da je ohrabren pozivom premijera Srbije Aleksandra Vučića da privreda pomogne vladi, te ocijenio da zemlje regiona, bez značajnih investicija, ne mogu dostići razvijenu Evropu u bliskoj budućnosti.