Interes javnosti i privrednih subjekata za izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora sve je veći.
Velike kompanije poput Elektroprivrede BiH investiraju stotine miliona maraka u hidroelektrane i vjetroparkove, dok privatne kompanije i pojedinci sve češće odlučuju instalirati solarne panele na krovove vlastitih kuća ili pogona.
Kada se saberu investicije koje planiraju velike kompanije, poput svih elektropriveda u BiH, kao i one privatnih firmi, malih poduzetnika i građana, onda se može zaključiti da će ovo biti najveće polje investiranja u BiH u narednih nekoliko godina. Ove investicije mogle bi promijeniti energetsku sliku BiH, ali ujedno utjecati i na ekonomski razvoj naše zemlje.
Iz Elektroprivrede BiH za BiznisInfo je potvrđeno da raste interes za ovom vrstom proizvodnje energije.
Kako su nam rekli, u prva četiri mjeseca ove godine, udio u proizvodnji hidroelektrana i Vjetroparka “Podveležje” u sistemu JP Elektroprivreda BiH (obnovljivi izvori energije) iznosio je oko 25 posto.
No, taj bi se omjer uskoro mogao promijeniti zahvljujući najavljenim investicijama od gotovo pola milijarde KM.
– Planom poslovanja JP Elektroprivreda BiH za period 2022-2024.godina, za obnovljive izvore energije predviđeno je ulaganje 434,2 miliona KM, odnosno 36,1 posto od ukupnih ulaganja – rečeno nam je iz ove kompanije.
Osim vlastitih investicija, primjećuju interes i šire javnosti za učešće u ovim projektima, npr. kada je riječ o individualnim investicijama poput postavljanja solarnih panela na privatne objekte.
– U posljednje tri godine zabilježen je značajan porast zahtjeva za izdavanje elektroenergetskih saglasnosti za priključenje solarnih elektrana na elektrodistributivnu mrežu JP Elektroprivreda BiH i u konačnici priključenje samih objekata – kazali su za naš portal.
Da interes za individualnim postrojenjima ove vrste raste potvrdili su nam i iz Regulatorne komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK).
– U periodu od 1. januara do 29. aprila ove godine u Federaciji BiH izdano je 116 dozvola za rad za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju (OIE) te još 21 dozvola za rad za proizvodnju električne energije u mikropostrojenjima.U odnosu na prošlu godinu može se vidjeti da je porastao interes za izgradnju elektrana snage 23 kW – rečeno nam je iz FERK-a.
Privatne kompanije prepoznale važnost tranzicije
Primjer kompanije koja je uspješno, barem djelimično, prešla na “zelenu energiju” je tešanjski gigant “Madi”. Oni su postali vlasnik najveće solarne elektrane namijenjene za vlastite potrebe. Pomoć u realizaciji ovog višestruko važnog projekta za “Madi”, ali i širu zajednicu pružena je kroz projekat EU4AGRI.
Solarni paneli na krovu kompanije Madi
Neizvjesnost izazvana globalnom pandemijom i otežani procesi rada bili su dodatni podsticaj za ovu kompaniju da se upusti u novu investiciju, jedinstvenu u BiH.
Riječ je o izgradnji postrojenja za proizvodnju električne energije putem energije iz sunca. Ovaj je pogon napravljen isključivo za njihove potrebe i najveći je projekat u BiH za ovu namjenu.
Solarni paneli postavljeni su na površini od 5.500 kvadratnih metara i oni će omogućiti proizvodnju dovoljne količine električne energije kojom će “Madi” zadovoljiti oko 15 posto svoje ukupne potrošnje.
Na ovaj način, kompanija će smanjiti svoje troškove, osigurati nesmetan proces proizvodnje, ali i određeni nivo samoodrživosti.
Još jedan primjer usklađivnja sa novim vremenima je kompanija Hifa Oil – najveći privatni distributer nafte i naftnih derivata u BiH koji je ušao u “biznis budućnosti”, odnosno izgradnju solarnih elektrana.
Između ostalog, nedavno su potpisali ugovor o izgradnji solarne elektrane po sistemu “ključ u ruke” sa kompanijom Swisslion Takovo. Elektrana će biti instalirana na površini od preko 20.000 m2. Godišnja proizvodnja solarne elektrane će biti veća od 5.000 MWh.
Kompanija se, prema svemu sudeći, polako priprema za svijet bez fosilnih goriva i želi osigurati uspješno poslovanje i u budućnosti.
Podrška ProCredit Bank
Inače, nisu samo kompanije prepoznale važnost ovakve vrste investicija, već i neke finansijske institucije. Jedna od njih je ProCredit Bank koja nudi podršku ovakvim ulaganjima. O tome je nedavno, na jednom događaju, govorio Srđan Ožegović, član Uprave ProCredit Bank.
“Dugi niz godina, ProCredit Bank podržava investicije i ulaganja u energetsku efikasnost, kao i projekte obnovljivih izvora energije. Zaštita životne sredite čini dio naše misije kako u ProCredit Bank u Bosni i Hercegovini tako i na nivou Grupacije. Sa očekivanim poskupljenjima struje raste interesovanje za ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije. Prije svega radi se o solarnim elektranama, bilo za vlastite potrebe ili komercijalne svrhe, jer služi kao zaštita od poremećaja na tržištu energije“, rekao je Ožegović.
ProCredit Banka pokrenula je niz aktivnosti kako bi podržala tranziciju bh. Privrede ka održivoj energiji i poslovanju.
Na nedavno održanom trećem po redu Samitu energetike u Trebinju, kao jedan od pokrovitelja, potvrdila je da u oblasti energetske efikasnosti i ulaganja u obnovljive izvore energije kreira trendove na našem tržištu.
„Ponosni smo na činjenicu da 20 posto ukupnog našeg kreditnog portfolija čine krediti za energetsku efikasnost, ulaganje u obnovljive izvore energije kao i druga ekološka rješenja koja imaju pozitivan uticaj na okoliš. Smatramo da na tržištu BiH postoji ogromni potencijal za čistu energiju, a ProCredit Bank će nastaviti da pruža podršku našim privrednicima na putu tranzicije ka održivoj energiji i poslovanju“, kazala je Amina Durmo Trlin, članica Uprave ProCredit Bank.
Član Uprave ProCredit Bank Srđan Ožegović, rekao je da je trend zainteresovanosti za ulaganje u solarne elektrane za vlastitu upotrebu sve veći na tržištu Bosne i Hercegovine kada je riječ o privrednicima.
„Kod fizičkih lica postoji određeni nivo interesovanja, ali ključni momenat koji čekamo je implementacija “Prosumer Zakona”, odnosno Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije kojim je po prvi put je uveden koncept kupac-proizvođač. ProCredit Bank je već razvila proizvode, i to ne samo za ulaganje projekata u solarne panele, već ulaganja u projekte energetske efikasnosti, kao što su utopljavanje domova, ugradnja energetski efikasne stolarije, toplotne pumpe i mnoge druge tehnologije. Za ovakve investicije, zajedno sa EBRD-om, omogućavamo povrat na investiciju i do 20 posto“, rekao je Ožegović.
Ove sezone jeftinije do energetski efikasnih domova uz poticaj do 20% investicije
