Ukoliko ne bi bilo najavljenog drugog vala pandemije, te granice ostanu otvorene, Bosna i Hercegovina bi već sljedeće godine mogla očekivati blagi oporavak od ekonomske krize izazvane koronavirusom.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković kazao je u intervjuu za BiznisInfo da šansa za snažniji razvoj BiH postoji ukoliko shvatimo da nam ekonomija treba biti ispred svega i krenemo u rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta.
Prema njegovim rijčeima, svjetla točka je agroindustrija kojoj bi BiH trebala posvetiti mnogo više pažnje u budućnosti, o čemu razmišljaju i zemlje Europske unije.
Bh. izvoznici trpe strahovite gubitke. U prvih pet mjeseci ove godine ukupni izvoz je manji za 16 posto, ali su procenti u travnju i svibnju mnogo veći. Kako ocjenjujete štetu koju ovo pričinjava domaćim tvrtkama i koliko su one ugrožene?
– Na samom početku pandemije izazvane COVID-19 prognoze nisu bile tako pesimistične. Od nastanka pandemije u Kini, te njenog prelijevanje na centar financijskog tržišta u Europi, bh. tvrtke su imale problema s nabavkom sirovina, odnosno repromaterijala, te kasnije otežanim izvozom.
Šteta koja je već nanesena se očitovala u smanjenom izvozu tijekom prethodna tri mjeseca; mnoge tvrtke su izgubile svoje partnere, odnosno isporuke nisu nastavljene, što se posebno odnosi na male ili srednje tvrtke koje su temeljni dio BH ekonomije.
Međutim, šteta koja je nanesena mogla bi se okarakterizirati kao nešto što bi mogli nivelirati do 2022. godine, ali moramo gledati šire i shvatiti spoznaju da Europa ima znatno usporen rast i da se predviđa pad BDP-a od -8% do -12%, pri čemu su Italija i Španjolska znatno bliže padu od -10%, dok bi Njemačka trebala imati oko -6%.
Ozbiljnost usporenosti gospodarstva i već vidljive zabrinjavajuće posljedice u pogledu velikog pada ekonomskih aktivnosti i masovnog gubitka radnih mjesta su predstojeći izazov za BH ekonomiju.
Koje tvrtke su, prema sektoru poslovanja, najviše pogođene ovakvim padom izvoza?
– Tromjesečna borba protiv nevidljivog virusa znatno je promijenila sve životne aktivnosti, društvene odnose, ekonomske procese, novčane tokove, planiranje budućnosti i onda zaključimo da su svi sektori pogođeni nastalom situacijom, te da za posljedicu imamo i smanjenje izvoza.
Svjetla točka je agroindustrija kojoj bi BiH trebala posvetiti mnogo više pažnje u budućnosti, o čemu razmišljaju i zemlje Europske unije. Uslužni sektor, turizam i industrija naslonjena na autoindustriju snose najveće posljedice zbog neizvjesne budućnosti i nepredvidivog vremena oporavka koje je vezano za mjere protiv pandemije.
MMF je upozorio u posljednjem, lipanjskom izvještaju da će globalna kriza biti dugotrajna, a oporavak spor. To se, između ostalog, odnosi i na europske zemlje, među kojima su ključni trgovinski partneri BiH. Koliko će se to odraziti na proizvodnju u BiH, odnosno možete li prognozirati kada će doći do oporavka našeg izvoza?
– Pad BDP-a u Eurozoni u tekućoj godini prema prognozama MMF-a bit će 8,7%, što je mnogo više od prognoza na početku pandemije. Vijeće ECB-a je donijelo odluku o uspostavi nove linije monetarne intervencije pod nazivom Pandemic Emergancy Purchase Program (PSPP) koja ima za cilj podizanje likvidnosti bankarskog sistema, te je umirila financijska tržišta Eurozone, međutim, još uvijek je budućnost neizvjesna, a BiH kao izvozno orijentirana i uvozno ovisna zemlja nema sistem koji bi ju zaštitio od vanjskih utjecaja, te je teško prognozirati opravak BH tržišta bez analize događaja na globalnoj ekonomskoj sceni.
Ukoliko ne bi bilo najavljenog drugog vala pandemije, te granice ostanu otvorene BiH bi već sljedeće godine mogla očekivati blagi oporavak.
Uvoz u BiH je također doživio strahovit pad od čak 1,5 milijardi KM za pet mjeseci. Iako bi se smanjenje uvoza u normalnim uvjetima smatralo pozitivnim trendom, u ovom slučaju je riječ o veoma lošem pokazatelju jer mu je uzrok pad domaće potrošnje i privredne aktivnosti. Koliko Vas brine pad uvoza i koliko je on štetan za BiH?
– U obzir treba uzeti činjenicu da je u prethodnom periodu cijena sirove nafte dostizala rekordno niske nivoe, što se naravno odrazilo i na smanjenje vrijednosti uvoza u BiH. Uvoz je smanjen za 1,6 mld KM i smanjen je dvocifrenim stopama s tržišta naših najznačajnijih partnera; iz EU pad uvoza iznosio je oko 21% u odnosu na prošlu godinu, a iz CEFTA regiona skoro 12%.
Kao što je naglašeno, mi smo uvozno ovisna zemlja, nemamo dovoljno vlastitih kapaciteta da održimo proizvodnju i kada uzmemo u obzir činjenicu da je i izvoz smanjen za preko 16% uočavamo lošu posljedicu koja je uzrokovana padom ekonomske aktivnosti odnosno smanjenjem potrošnje.
Situacija je zabrinjavajuća. U narednom periodu ključno je da se javna potrošnja iskoristi za jačanje ukupne potražnje, uz održavanje fiskalne stabilnosti. BiH će se naći u izuzetnim teškoćama zbog pada javnih financija. Pad proizvodnje i potrošnje vodit će smanjenju poreza da dodanu vrijednost i akciza i putarina, a gašenje radnih mjesta smanjivat će obim doprinosa za PIO i zdravstvo, što će štetiti ukupnoj ekonomskoj situaciji BiH.
Da li su vlasti u BiH poduzele adekvatne mjere da pomognu bh. izvoznicima, i tvrtkama uopće, i što je najvažnija stvar koju trebaju učiniti?
– Neke od mjera su poduzete no vjerojatno kasno i ne dovoljno dobro. Bankarski sistem je reagirao pravovremeno pa se kupilo nešto vremena kako bi se što lakše prebrodila trenutna kriza. Stabilnost i rast ekonomije ovisi uveliko o glavnim trgovinskim partnerima, prvenstveno EU, zatim zemalja CEFTA-e.
Kako je pandemija uzrokovala pad ekonomskih aktivnosti i usporavanje ekonomija na globalnom nivou, očekivati je da će tijekom 2020. godine doći do izražajnijeg usporavanja ekonomske aktivnosti i u BiH. Ono što se pokazalo kao snažan pokretač razvoja naše ekonomije je potrošnja.
U ovom trenutku održavanje potrošnje je važnije nego stabilnost budžeta; s obzirom da se budžet puni iz javnih prihoda; pa ukoliko dodatno padne potrošnja, past će i naplata PDV-a, to znači dodatan pad prihoda u budžetima te u konačnici ponovno pad isplate sredstava budžetskim korisnicima.
Za izvoznike, neophodno je održati financijsku stabilnost i svakako pomoći pri ponovnom pozicioniranju na međunarodnim tržištima i prilagođavanju nastaloj situaciji, omogućiti digitalno uvezivanje i putem online platformi osigurati plasman na domaćem i stranom tržištu.
U posljednje vrijeme govorilo se o tome da je kriza šansa da ojačamo domaću proizvodnju, da se bolje pozicioniramo u globalnim lancima snabdijevanja i supstituiramo veći broj uvoznih proizvoda domaćima. Je li riječ samo o floskulama ili takva šansa, prema Vašem mišljenju, zaista postoji?
– Najznačajniji pomak bi morao biti u agroindustriji koja je decenijama neopravdano zapostavljena. Godišnje uvezemo preko 2 mld hrane iz inozemstva. Tijekom pandemije prehrambeni sektor nam je pokazao da imamo potencijala i da je naš odnos prema ovom sektoru jako loš.
Posebnu pažnju treba posvetiti farmaceutskoj industriji, industriji namještaja i tekstila, kao i turizmu, te IKT industriji kao brzorastućim granama u BiH. Dobra prilika je i u elektro energetskom sektoru.
Šansa zaista postoji ukoliko shvatimo da nam ekonomija treba biti ispred svega i krenemo u rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta, koje bi trebalo rezultirati poboljšanjem ekonomske i socijalne slike BiH.
Kriza ima svoje psihološke efekte. Zbog panike i neizvjesnosti građani manje troše, tvrtke odgađaju investicije, a sve skupa vodi daljnjem ekonomskom padu. Kako ohrabriti ljude da nastave s potrošnjom i ulaganjima?
– Neophodna je politička stabilnost kako bi građani i investitori uvidjeli da mogu nastaviti s potrošnjom. Pozitivno poslovno okruženje mora biti na prvom mjestu kako bi građani osjetili sigurnost i želju za investiranjem.
Također, ne treba govoriti samo o stranim ulaganjima putem poticaja, nego treba insistirati i na jednakom tretmanu domaćih investitora.
