Radno mjesto i platu, bar na godinu dana trebalo bi da dobiju, oni koji su – dugo na birou, djeca poginulih boraca, demobilisani borci, pripadnici romske manjine, pripravnici.
Koliko će radnika zaposlenih po prošlogodišnjem projektu ostati na poslu, u Zavodu za zapošljavanje kažu, znaće tek kada dobiju informacije sa terena. Zato su se pohvalili rezultatima od prije dvije godine, izvještava ATV.
“U 2015. godini urađeni su efekti i recimo kroz projekat zapošljavanja u privredi preko 73 odsto lica ostalo je u radnom odnosu. Kroz projekat zapošljavanja djece poginulih boraca, RVI, nezaposlenih demobilisanih boraca oko 56 odsto lica ostalo je u radnom odnosu”, rekla je Vedrana Milinković, iz Zavoda za zapošljavanje RS.
U posljednjih deset godina, Vlada je preko svojih projekata za zapošljavanje uložila više od 78 miliona maraka i zaposlila skoro 21 hiljadu radnika sa biroa.
“U stalnom radnom odnosu je do sada ostalo negdje oko 62 odsto zaposlenih koji su praktično aplicirali, kod poslodavaca gdje su radili. Mi možemo da tražimo veću efikasnost u svemu tome. Ja polazim sa stanovišta da je svako radno mjesto bitno”, izjavio je Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite.
Sa ministrom se slažu i poslodavci, ali oni bi više novca usmjerili za zapošljavanje u privredi. Njihova računica o uloženom novcu i broju zaposlenih sa onom zvaničnom baš se i ne poklapa.
“Svi ti projekti, kad pomnožimo novac koji je uložen i planirani broj otvorenih mjesta, nam na kraju u zbiru se ne prikazuju kroz povećan broj osigurnika, pokazuju se kroz smanjeni broj ljudi na birou. Mi smatramo da najveći dio samanjenja sa biroa je u stvari proistekao iz demografskih problema kao i zbog iseljavanja stanovnika iz RS”, kazao je Saša Trivić iz Unije udruženja poslodavaca RS.
Za nešto više od dvije i po hiljade radnih mjesta boriće se 127 hiljada nezaposlenih, koliko ih je krajem februara bilo na evidenciji. Oni koji dobiju posao po vladinom projektu, upisaće bar godinu dana staža u radnu knjižicu.
