Nakon što je pandemija koronavirusa zahvatila i Bosnu i Hercegovinu brojne kompanije u našoj zemlji suočile su se sa velikim problemima u radu. U nemogućnosti da osiguraju neometano poslovanje a samim tim ni ostvare planirane prihode, brojni poslodavci u našoj zemlji nisu u stanju obezbijediti sredstva za isplate plata radnicima. Prema najnovijim podacima Porezne uprave FBiH u ovom entitetu više od 28.000 radnika dobilo je otkaz od početka krize.
Poslodavci već neko vrijeme upozoravaju da nemaju drugog rješena osim otkaza jer su već iscrpili mogućnost slanja radnika na godišnje odmore. Vlada Federacije BiH predložila je prije nekoliko dana izmjene i dopune Zakona o radu kojima se poslodavcu daje mogućnost da za vrijeme proglašenog stanja prirodne i druge nesreće kao i za vrijeme vanrednog stanja jednostranom odlukom radnika uputi na čekanje, što je izazvalo negativne reakcije sindikalnih organizacija.
Sarajevski advokat Nermin Vila kaže kako je za vanredne situacije, kakvu proživljavamo sada, najbolje rješenje institut odsustva sa rada iz opravdanih razloga gdje zakoni o radu propisuju da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv odnosno zbog više sile, privremenog zastoja u proizvodnji i sl.
Nužno je pronaći kompromis
Kako kaže advokat Vila, takvo rješenje prati trenutnu zdravstvenu situaciju i daje prostor poslodavcu da u narednom periodu organizuje svoj rad u stvarnim kapacitetima i mogućnostima.
Međutim, upozorava kako je najbitnije od svega da u trenutnoj situaciji poslodavac i radnik dođu do kompromisa.
Nermin Vila
– Radnika bez poslodavca nema, prema tome, u ovom momentu koliko je bitno sačuvati radna mjesta, bitno je sačuvati i Društva da opstanu. Jako je bitno shvatiti da za razliku od situacija gdje je bilo drugo uređenje, kada su i radnik i poslodavac svoj radni odnos zasnivali sa državom i društvom kao poslodavcem, u današnjem vremenu i sa Zakonima koji su na snazi, poslodavac i radnik funkcionišu na uzajamnom interesu. Radnik svojom radnom snagom a poslodavac sa željom i potrebom da ostvari profit od Društva kojeg je vlasnik – kaže za BiznisInfo Vila.
Kako kaže, činjenica je da u momentu kada razgovaramo o ovoj temi, još uvijek nije došlo do ugrožavanja velikog broja radnih mjesta. Za sada su ugroženau radna mjesta koja su vezana za manje obrtnike i firme koje imaju manji broj uposlenih, no niko ne može predvidjeti kakav će razvoj događaja biti u narednom periodu.
Nelogično bi bilo očekivati da u periodu dužem od dva mjeseca bilo koji na primjer hotelijer kojem je zabranjena djelatnost, i čiji prihod u ovom period je ravan nuli, može imati isti broj radnika sa istim primanjima kao što je imao kada mu djelatnost nije bila zabranjena, smatra naš sagovornik.
Kako sačuvati radna mjesta
– Eklatantan primjer je i kompanija koju mi kao kancelarija dugo godina vodimo i koja je uvijek nalazila načina da postigne kompromis sa svojim uposlenicima. Radi se o firmi Globtour Međugorje koja je u svakom momentu, do izbijanja ove pandemije, imala 500 autobusa na cesti a sada nema niti jedan i njihova djelatnost je zabranjena. Kako i na koji način bez pomoči države sačuvati, uopšte, kompaniju a time i radna mjesta – pita se Vila.
On smatra da iole ozbiljnijem privredniku i poslodavcu neće biti upitan jedan ili dva mjeseca, ali ako bi se ovakva situacija nastavila, sa ugovorima o radu koji su važeći i brojem uposlenika koji su radili do pandemije, jasno je da već trećeg mjeseca ne bi bilo ni poslodavca ni radnih mjesta. Vila upozorava da takvih primjera ima mnogo u djelatnostima kojima je zabranjen rad, a pogotovo kada je u pitanju hotelijerstvo, javni prijevoz i ugostiteljstvo.
Prema tome, napominje, neophodan je kompromis između poslodavca i radnika.
Komentarišući navode da je veliki broj radnika natjeran od strane poslodavaca da potpiše sporazumni raskid ugovora o radu i time lišen mogućnosti da putem Službe za zapošljavanje ostvari prava na novčanu naknadu, Vila kaže da je ugovor o radu izraz volje dvije strane te da niko ne može radnika natjerati da potpiše nešto što on ne želi.
Svima koji se nađu u takvoj situaciji, a nemaju obezbijeđen drugi posao, Vila savjetuje da takve sporazume ne potpisuju.
Bez nepromišljenih poteza
– Ako poslodavac smatra da nema potrebe za uposlenicima, trenutni važeći zakon daje mu mogućnost da, nakon što provede sve ekonomsko-tehničko-organizacijske razloge, da otkaz uposlenicima. Ali on mora biti svjestan da naprijed pobrojani razlozi moraju biti kumulativno ispunjeni, jasno i nedvosmisleno provjerljivi i osnovani. Pogotovo sam ubijeđen da će svi takvi otkazi biti predmet sudskog postupka a tada je teret dokazivanja zakonitosti otkaza na poslodavcu. Bojim se da svaka nepromišljena odluka sutra tom istom poslodavcu može biti veliki problem te da kamatama i sudskim troškovima može platiti svoje ishitrene i nepromišljene poteze – upozorava Vila.
Kada se radi o poslodavcima, Vila savjetuje da čekaju zakonska rješenja a pogotovo najavljeni “koronazakon” kako bi očuvali svoje poslovanje a i zadovoljnog radnika.
– Kao advokat u ovom periodu i poslodavcu i radniku savjetujem da traže i nađu kompromis, da se razgovara, da se ima razumijevanja, da se realno sagledaju i shvate problemi, jer i po jedne i po druge najgori scenario je rješavanje spora sudskim putem. Ovo naročito ističem iz razloga što radni sporovi pred nekim sudovima u BiH, a pogotovo u Sarajevu, do pravosnažnosti traju i više od pet, šest godina. Iskreno se nadam da će u ovom periodu kada nemaju parničnih rasprava i sudovi naći vremena i mogućnosti da se ovaj veliki broj predmeta iz ranijeg perioda riješi kako se u narednom periodu, kada će neminovno doći do velikog broja sporova, ne bi dodatno zatrpali i obesmislili, uopšte, pravo na pravnu zaštitu – nada se Vila.
Konsultovati se s advokatom
Najveći broj pritužbi radnika koje dolaze do njega odnosi se na situacije kada poslodavac jednostrano, neosnovano, bez bilo kakve odluke smanji plaće radnicima, zatim kada poslodavac bez bilo kakve selekcije i bez obrazloženja odjavi radnika, odnosno prekine mu radni staž.
– Radnici se uvijek trebaju konsultirati sa advokatima, kako bi, s obzirom da u FBiH i BiH za one stvari za koje je iz radnih odnosa potrebna sudska zaštita prava, radnje moraju biti poduzete u prekluzivnom zakonskom roku, podnijeli zahtjev za zaštitu prava, i da bi se moglo pratiti trenutno važeće zakonodavstvo i rokovi za pristup sudu i zaštitu prava – zaključuje Vila.
B. Šutvić
