Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prihvatilo je danas Ugovor o Transportnoj zajednici, potvrdio je to novinarima u Sarajevu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Nakon sjednice Vijeća ministara BiH, pojasnio je da je bilo različitih mišljenja o implementaciji ove odluke, raspravljano je o zaključcima koji bi pratili ovaj dokument jedan, a jedan od zaključaka odnosio se i na stavove iz Republike Srpske.
– Predstavnici iz Republike Srpske podržali su te zaključke, ali oni nisu dobili dovoljnu većinu. Na kraju je donesen kompromisni zaključak koji govori o koordinaciji i zauzimanju stavova u okviru transportne zajednice što je bilo suštinsko insistiranje Republike Srpske – istaknuo je ministar.
Dodao je da će koordinacija o pitanju učešća BiH u okviru Transportne zajednice, zauzimanje stavova i predstavljanje dogovoriti nadležna ministarstva Vijeća ministara, Federacije BiH i Republike Srpske, u skladu s ustavnim nadležnostima i odredbama koje proizilaze iz ugovora o transportnoj zajednici.
Ovaj ugovor upućen je u dalju proceduru u Predsjedništvo BiH i na kraju će biti proslijeđen Parlamentarnoj skupštini BiH.
BiH je jedina zemlja zapadnog Balkana koja na konferenciji u Trstu nije potpisala ugovor o Transportnoj zajednici zemalja regiona, jer ministri Vijeća ministara iz RS-a, zbog negativnog stava Vlade RS-a, taj prijedlog nisu podržali.
U Vladi RS-a tada su smatrali da uvjeti iz sporazuma nisu prihvatljivi do ulaska BiH u Evropsku uniju, te je zatraženo da usaglašavanje stavova s predstavnicima EU prezentiraju tri nadležna ministra na nivou BiH i entiteta.
Na konferenciji u Trstu, koja je održana u junu, BiH je odobreno četiri, a u pitanju su tri projekta na koridoru 5-C u rejonu Zenice i mediteranski koridor kod Rudanke, te rekonstrukcija luke Brčko, a njihova vrijednost je 241,6 miliona eura.
Od tog iznosa EU će osigurati 46,1 milion eura, a inače tokom samita prihvaćeno je sedam projekata iz regiona, čija je vrijednost 538,8 miliona eura. Osim BiH, kojoj su odobrena četiri projekta, Srbiji su odobrena dva, a Makedoniji jedan.
Projekti se sufinansiranju, tako da dio novca moraju osigurati vlasti država kojima su projekti dodijeljeni. Projekti će se, osim sredstvima BiH i Evropske komisije, finansirati kreditima Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.
Cilj zaključivanja ugovora je stvaranje saobraćajne zajednice u oblasti drumskog, željezničkog, unutrašnjeg, vodnog i pomorskog saobraćaja te razvoj transportne mreže EU i zemalja potpisnica.
