Ideja o pokretanju portala za online naručivanje hrane postojala je čak 10 godina prije nego što je projekat pokrenut, a iako je uspjeh u početku bio vrlo neizvjestan, Edin Sandić i Adnan Smajić nisu odustajali. Goodfood.ba danas je vodeći bh. servis za online naručivanje hrane, sarađuje sa 300 restorana u 13 bh. gradova i obezbjeđuje tri radna mjesta.
U razgovoru za BiznisInfo Edin Sandić, jedan od dvojice osnivača, priča o tome kako je bilo iz Švedske pokrenuti projekat u Bosni i Hercegovini i naći partnera spremnog na rizik i ulaganje.
Kako, u najkraćem, funkcioniše ideja Goodfood.ba?
U stvari je to za korisnike prilično jednostavan proces. Dovoljno je da na svom kompjuteru ili mobitelu otvore stranicu GoodFood.ba, izaberu neki restoran u gradu u kojem se nalaze, pregledaju jelovnik i izaberu šta žele. Na kraju pošalju narudžbu uz eventualni komentar. Narudžba ide direktno restoranu, koju osoblje restorana provjerava. Ako je sve korektno prihvataju je, a potom korisnik biva obavješten na stranici, da je narudžba prihvaćena i otprilike koliko vremena će potrajati dok mu se ne dostavi. Cijeli proces od slanja narudžbe i odgovora uzima otprilike minut vremena.
Kako je ovaj projekat nastao?
Ja sam od 2002 godine vlasnik web biroa “Studio Development Pixelgraf” u Danskoj, koji se bavi online marketingom i izradom online rješenja za klijente. Za ovih 15 godina smo, između ostalog, imali i neke svoje online software, koje smo razvili i ponudili danskom tržištu s uspjehom. To je rezultiralo stjecanjem velikog iskustva u online marketingu.
Adnan Smajić je za sve to vrijeme imao firmu za prodaju i servisiranje računara “CompExpert” u Zenici tako da smo to povezali, i radili neka web rješenja u BiH za veće firme.
Ideja za projekat GoodFood.ba je kod mene postojala najmanje 10 godina prije njegovog nastajanja, po uzoru na najpopularniji portal za online naručivanje hrane u Evropi “Just Eat”, koji je nastao upravo u Danskoj. S obzirom da sam u to vrijeme živio u Danskoj, bilo je teško ostvariti tako veliki projekat u BiH.
Prije 6 godina sam dobio poziv dvojice momaka, koji su upravo završavali neki menadžment kurs i koji su bili zagrijani da urade nešto slično kao GoodFood. Bili su ozbiljni i odlučni u tom te smo tu priču započeli.
Odmah nakon startanja projekta pokazalo se da je to puno veći projekat nego što smo očekivali. Tržište u BiH je potpuno drugačije nego u Danskoj, Engleskoj ili Švedskoj te smo shvatili da će to biti dug i težak put sa velikim ulaganjima. Moji partneri nisu bili spremni za taj rizik, tako da smo se razišli i ja sam ostao sa fenomenalnim projektom u BiH dok sam se ja fizički nalazio u Švedskoj.
Obzirom da smo Adnan i ja dugogodišnji prijatelji i poslovni partneri, a uz to je Adnan imao sve uslove za administraciju i koordinaciju projekta na terenu, ponudio sam mu partnerstvo u projektu, koji je bio na samom početku pun neizvjesnosti. Adnan je prihvatio partnerstvo i tako je započeo GoodFood.
Sa koliko restorana u ponudi ste krenuli a koliko ih je sada?
Krenuli smo prvo sa Sarajevom i Zenicom. Mislim da je, kad smo startali GoodFood, bilo oko 30-tak restorana iz Sarajeva i nekih 15 iz Zenice ali vrlo brzo smo imali preko 100 restorana uključujući Mostar, Kakanj i Visoko.
Danas imamo skoro 300 restorana aktivno. Mada se to cijelo vrijeme mijenja jer restorani mijenjaju vlasnike, zatvaraju se, otvaraju se novi itd. Mora se stalno biti na terenu i pratiti situaciju. Danas pokrivamo Sarajevo, Banja Luku, Zenicu, Tuzlu, Mostar, Bihać, Doboj, Travnik, Žepče, Vitez, Visoko, Busovaču i Kakanj
Goodfood.ba trenutno ima skoro 13 000 korisnika. Od toga manji dio redovno naručuje svaki dan dok veći dio naručuje povremeno u sedmici ili mjesečno.
Danas je ugostiteljska ponuda ogromna i mogućnosti za narudžbu je bezbroj. Kako ste se uspjeli izboriti sa tako velikom konkurencijom i nametnuti se kao prepoznatljiva platforma?
Ja dizajniram web projekte već 15 godina gdje dodatno planiram i online marketing. Svako web rješenje mora biti dobro osmišljeno, “user friendly” i optimizirano za web tražilice. Takođe mora biti osmisljen plan i komunikacija za online marketing i socijalne medije. U Danskoj su standardi jako visoki, tako da sam to svoje znanje primijenio na GoodFood.ba.
Pored toga za ovaj projekat smo morali pribjegavati i osmišljavati nestandarde načine marketinga. Bukvalno smo izmišljali i eksperimentisali “nove-bosanske” metode.
Ono što je najbitnije je da imamo jedinstvenu ponudu u odnosu na konkurenciju i odličan servis. Svaka narudžba koja se ostvari preko našeg portala donosi neku povoljnost. Ili neki kupon, ili gratis colu ili gratis narudžbu, a korisnik uvijek može pitati na chatu šta mu se dešava sa narudžbom.
Koliko je tehnologija zaslužna za uspjeh vašeg koncepta mislim pritom na sistem u kojem se sve odvija online, bez gubljenja vremena i dodatnih troškova?
Pa sve se odvija online, što znači da se sve zasniva na tehnologiji. Mada u biti i telefonski neko kad naruči, opet se zasniva na tehnologiji.
Ali da čitaoci ne pomisle kako je nesiguno online naručivati, GoodFood.ba ima BackUp sistem tako da u slučaju da neki restoran ima neki tehnički problem, nestane internet konekcije ili jednostavno nisu prijavili da taj dan ne rade, sistem automatski prepoznaje da narudžba nije stigla u restoran i proslijeđuje se našem Call Centru koji odmah reaguje i rješava narudžbu.
Da li se od ovog projekta može živjeti?
Ovo je projekat koji zahtijeva jako mnogo resursa i kojem je trebalo puno vremena da stekne povjerenje među korisnicima. Tako da su donedavno postojala uglavnom ulaganja.
Niti ja niti Adnan ne živimo od ovog projekta, niti imamo dodatnu zaradu ovim projektom. Sam projekat obezbjeđuje plate našim uposlenicima i obezbjeđuje ekonomiju za dalje usavršavanje i marketing.
I Vi i Adnan i ranije ste radili zajedno i realizovali niz drugih projekata. Šta je po vašem najbitnije za uspjeh odnosno šta je to što jednu ideju izdvaja od drugih i garantuje joj uspjeh?
Uspjeh je kao vrh ledenika koji viri iz vode. Sav onaj led koji je u vodi je trud i znanje koji se ne vidi a koji je doprinio tom uspjehu.
Konstantno učenje i rad do 100%-tne perfekcije može dovesti do uspjeha.
Angry Birds je igrica koja svima izgleda jednostavna, ali je tek nakon četrdeset i neke verzije izašla na tržište i postala popularna.
