U Bosni i Hercergovini trenutno je u opticaju oko 3,6 milijardi KM u gotovini i taj iznos, umjesto da se smanjuje, konstantno se povećava. Samo za posljednje tri godine upotreba gotovine u BiH porasla je za čak 700.000 KM, podaci su Centralne banke BiH, prenosi portal Capital.
Velika upotreba gotovine za plaćanje roba i usluga ostavlja mnogo prostora za manipulaciju, direktno omogućavajući sivu ekonomiju, korupciju i kriminal jer je otežano pratiti tokove novca. Bezgotovinsko plaćanje djeluje suprotno. Plaćanjem karticama, te upotrebom elektronskog ili mobilnog bankarstva, iznos direktno liježe na račun privrednika, koji ga mora prikazati u svom poslovanju i platiti poreze. Ipak, građani BiH i dalje prednost daju gotovini, a država vrlo malo radi na tome da se to promijeni iako bi vrlo brzo svi budžeti imali koristi od toga.
„Potražnja za gotovinom od strane banaka je rezultat uvećanih zahtjeva klijenata za gotovim novcem. Ovo potkrepljuju i podaci o kartičnom poslovanju, koji ukazuju na još uvijek izraženu preferenciju stanovništa ka gotovinskom plaćanju“, navode u Centralnoj banci.
Tokom prošle godine građani su na bankomatima u BiH i inostranstvu podigli 5,71 milijardi KM, dok su plaćanjem karticama potrošili 1,96 milijardi KM.
Širenjem mreže terminala za plaćanje, raste i bezgotovinsko plaćanja u BiH, ali ipak nedovoljno u poređenju za okruženjem, a posebno EU. Pored korištenja kartica prilikom kupovine, bh. građani sve češće plaćanje obavljaju putem interneta, pa je tokom prošle godine broj korisnika e-bankarstva porastao za više od 100 hiljada.
Gotovina pomaže rast sive ekonomije
Spriječavanju sive ekonomije uveliko bi doprinijela inicijativa i pozivanje građana BiH da što više koriste bezgotovinsko plaćanje, smatra portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević. Razlog je jednostavan – ukoliko nešto platite karticom, a ne gotovinom, taj novac će otići na račun samog poreskog obveznika i privrednik ne može izbjeći da ga prikaže u poslovnim knjigama.
„Ta inicijativa bi morala biti pokrenuta na nivou cijele BiH u smislu da se građani pozovu da više koriste plaćanje putem kartica. Definitivno bismo postigli određene rezultate jer su to prometi koji će biti registrovani. Kada taj novac direktno legne na račun poreskog obveznika, on ne može biti izbjegnut prilikom prikazivanja. Time bi došlo do povećanja prihoda koji se naplaćuju prilikom prodaje dobara i usluga. Naravno, u ovakvu inicijativu trebale bi biti uključene sve poreske administracije u cijeloj BiH“, navodi on.
Dobri primjeri iz Švedske i Norveške
Švedska je jedna od zemalja koja je riješila da potpuno izbaci gotovinu iz upotrebe, a građani koji uz sebe imaju mnogo keša odmah su sumnjivi policiji, koja provjerava radi li se o teroristima ili kriminalcima. Ipak, građani su pomalo sumnjičavi jer se plaše da u slučaju propasti banaka neće moći dobiti svoj novac.
U Norveškoj je u sklopu borbe protiv sive ekonomije sprovedena kampanja, u kojoj su građani pozvani da što više koriste bezgotovinska plaćanja. Emitovani su TV spotovi, kao i nastupi službenika Poreske uprave u medijima, gdje su pozivali građane da bilo koju kupovinu dobara i usluga plaćaju putem kartica. Rezultat je bio prijavljeni povećan promet roba i usluga.
„S obzirom da su građani sve više počeli koristiti bezgotovinsko plaćanje počeli su manje kupovati kod onih obveznika koji su nudili plaćanje isključivo u gotovini. To je uticalo na smanjenje njihovog prometa, pa su oni bili prisiljeni uvesti u svoje objekte aparate za bezgotovinsko plaćanje, što je dodatno uticalo na povećanje prometa koji je morao biti prijavljen i oporezovan. Danas je situacija u Norveškoj takva da se u rijetkim slučajevima kao sredstvo plaćanja koristi gotovina“, govori Kovačević.
Najviše profitiraju banke
Član Udruženja ekonomista RS “SWOT” Predrag Duduković slaže se da bi veća upotreba platnih kartica značajno uticala na smanjenje sive ekonomije, te podsjeća na iskustva zapadnih zemalja, poput Danske, gdje je čak određen datum kada će gotovina biti potpuno ukinuta.
“Tako će se u maksimalnoj mjeri izbjegavati siva ekonomija jer su sve transakcije lako provjerljive, prelaze preko banaka, pa nije problem utvrditi odakle i na koji način dolaze”, navodi Duduković, ali napominje da BiH jednostavno još uvijek nije spremna za to.
Kao osnovni razlog navodi visoke provizije banaka, zbog čega se neka od preduzeća i ne odlučuju na uvođenje bezgotovinskog plaćanja.
“Tri odsto na svaku transakciju znači manje direktnog prihoda za preduzetnike. Neki prodavci iznos provizije uključe u cijenu, dok neki to ne rade, pa je maloprodajna cijena standardna, bez obzira na način plaćanja. Na bezgotovinskom plaćanju najviše dobijaju banke”, govori on.
Kada govorimo o izraženosti sive ekonomije u BiH, ona varira od 10 do 30 odsto i jako je teško doći do preciznih podataka, navodi Duduković. U svakom slučaju, siva ekonomija je vrlo visoka, posebno ukoliko se uporedi stanje sa zemljama Evropske unije. Pošto je najteže kontrolisati usluge, tako je i ona najviše izražena u tom sektoru.
Banjalučani koriste kartice za plaćanje
Prodavci u Banjaluci nam kažu da mušterije podjednako koriste i gotovinu i kartice, posebno ako se radi o karticama sa odloženim plaćanjem. Ipak, provizije banaka znatno umanjuju njihovu dobit.
“To je dobro za državu, banke i kupce, ali je loše za nas. Pogledajte, ova ešarpa košta 20 KM, pa kad se odbiju porezi i provizija banke, šta nama ostaje?”, pita se trgovkinja jedne radnje u Banjaluci.
Banjalučaka Jovana Savanović kartice koristi posljednjih šest mjeseci, jer često uz sebe nema gotovine. Bezgotovinsko plaćanje koristi za veće račune.
“Karticama plaćam račune u radnjama veće od 20 KM, a gotovinu koristim za manje iznose, recimo kada popijem piće u lokalu ili kupim nešto na trafici. Uz sebe ne nosim puno gotovine jer mi plata liježe na račun, a u mom naselju nema bankomata, pa sam često prinuđena da koristim bezgotovinsko plaćanje”, govori nam ona.
Gotovina skupa za banke
Eventualnu akciju podsticanja građana na korištenje bezgotovinskog plaćanja pozdravlja i član Udruženja banaka i direktor NLB banke Banjaluka Radovan Bajić. Sa stanovišta bankara, Bajić naglašava da je gotovina vrlo skupa za banke, jer je tu kontrola novčanica, pakovanje, čuvanje, distribucija…
Na optužbe da od bezgotovinskog plaćanja najviše koristi imaju upravo banke, Bajić odgovara da to nije tačno, te da ništa nije besplatno, jer banka mora napraviti kartice za komitente, obezbijediti servis i licencu.
“To su sve ogromni troškovi. Elektronski novac značajno smanjuje operativne troškove u banci, a samim tim omogućava da komitenti banke imaju niže cijene za usluge banke. Stimulišemo elektronsko bankarstvo, plaćanje putem platnih kartica, mobilnog bankarstva i drugih servisa. Naknade koje se plaćaju za takve usluge su po pravilu oko 50 odsto niže od naknada koje se plaćaju ukoliko se vrši promet gotovinom”, ističe Bajić.
Da bi podsticaji sigurno imali pozitivne efekte slaže se i Duduković, ali ističe da BiH trenutno nema dovoljno sredstava da učestvuje u svemu tome.
“Povrat PDV-a je nešto što sada trenutno ne može da se sprovede, ali mislim da bi građani bili zadovoljni i mnogo nižim iznosom, recimo 10 odsto. To je sasvim dovoljno da se građani odluče na korištenje kartica. U ovoj trenutnoj situaciji bi to država mogla finansirati, jer bi se tako smanjila siva ekonomija i povećao promet, a više poreza odlazilo u budžet”, kaže on.
Ministri finansija i direktori poreskih uprava moraju se konačno pokrenuti i konkretnom akcijom podrške elektronskom plaćanju pokazati da im je zaista stalo da više novca završi u budžetima, a ne u džepovima tajkuna, čime bi imali i manje razloga da nas skupo zadužuju kod MMF-a i drugih svjetskih finansijskih institucija. (Capital)
