Sedam agencija Ujedinjenih naroda objavilo je najnovije podatke o gladi za zemlje Evrope i Centralne Azije, istražujući povezanosti između poboljšanog upravljanja vodnim resursima, održive poljoprivrede i sigurnosti hrane.
Ukoliko stanovnici Evrope i Centralne Azije žele imati hranu na svojim tanjirima, moraju imati sigurnost u snabdijevanju vodom. Osim toga, vodna sigurnost djeluje kao katalizator transformacije sektora hrane i poljoprivrede u regiji kako bi oni postali učinkovitiji, inkluzivniji, otporniji i održiviji. Održive prakse upravljanja vodnim resursima su preduvjet za otpornost poljoprivrednika na klimatske izazove te za očuvanje sigurnosti hrane. Ovo je glavna poruka Regionalnog pregleda sigurnosti hrane i prehrane za 2024. godinu, koji je objavljen danas.
S geografskim fokusom na Evropu i Cenralnu Aziju, izvještaj mjeri napredak regije prema cilju eliminacije gladi, nesigurnosti u snabdijevanju hranom i svih oblika pothranjenosti do 2030. godine, pozivajući na intenziviranje akcija kako bi se to postiglo. Vodna sigurnost je glavna tema izdanja za 2024. godinu, ističući međusobnu povezanost sektora vode s poljoprivredom, sigurnošću hrane i prehranom.
Sedam tijela Ujedinjenih naroda su udružili snage i kapacitete u pripremi Regionalnog pregleda sigurnosti hrane i prehrane za 2024. godinu: Organizacija Ujedinjenih Naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede (IFAD), Dječiji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF), Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP), Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Evropu (UNECE), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
“Poticanjem saradnje nastojimo ubrzati napredak prema regiji bez gladi, zdravijoj i s vodnom sigurnošću. Naše organizacije su posvećene pružanju podrške vladama i uključivanju novih partnera u postizanje političke koherentnosti na nacionalnim i regionalnim nivoima te osiguravanju održivih rješenja za izazove u regiji.”
Ovu zajedničku izjavu u predgovoru izvještaja dali su Viorel Gutu, pomoćnik glavnog direktora FAO-a i regionalni predstavnik; Regina De Dominicis, regionalna direktorica UNICEF-a za Europu i središnju Aziju; Kornelia Radics, direktorica Regionalnog ureda WMO-a za Europu; Dina Saleh, regionalna direktorica IFAD-a za Bliski istok, sjevernu Afriku i Evropu; Tatiana Molcean, pomoćnica glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i izvršna tajnica UNECE-a; te Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu.
Preostali izazovi sigurnosti hrane
Iako Evropa i Centralna Azija i dalje bilježe nižu prevalenciju gladi i nesigurnosti u snabdijevanju hranom u poređenju s globalnim prosjekom, nekoliko zemalja suočava se s različitim nivoima nesigurnosti u snabdijevanju hranom i pothranjenosti. Ovi izazovi ovise o nivoima prihoda, socioekonomskim faktorima te izloženosti klimatskim rizicima i sukobima, uključujući trenutni rat u Ukrajini.
Dok je prevalencija pothranjenosti na globalnom nivou u 2023. godini iznosila 9,1 posto, u regiji Evrope i srednje Azije od 2005. godine ostala je ispod 2,5 posto. Međutim, u srednjoj Aziji oko 3 posto stanovništva, što je približno 2,3 miliona ljudi, ima neadekvatan unos energetske prehrane.
Udio ljudi koji nemaju redovan pristup dovoljnoj količini sigurne i hranjive hrane nešto je veći. U 2023. godini oko 11,5 posto stanovništva Evrope i srednje Azije – što je 107,2 miliona ljudi, otprilike 1,5 miliona manje nego prethodne godine – iskusilo je umjerenu ili ozbiljnu nesigurnost u snabdijevanju hranom. Broj ljudi koji su se suočili s ozbiljnom nesigurnošću u snabdijevanju hranom također je opao, sa 25,8 milijuna u 2022. na 24,5 milijuna u 2023. godini.
Ova dva pokazatelja – prevalencija umjerene ili ozbiljne nesigurnosti u snabdijevanju hranom u populaciji, temeljena na Skali iskustava nesigurnosti u snabdijevanju hranom, i prevalencija pothranjenosti – koriste se za praćenje napretka svijeta ka postizanju Cilja održivog razvoja 2 (Iskorjenjivanje gladi). Ipak, dijeljenje drugih perspektiva i korištenje dodatnih podataka ključno je kako bi procjene bile točne i ažurirane.
Regija je pokazala značajna poboljšanja tokom posljednje dvije decenije što se tiče indikatora pothranjenosti kod djece mlađe od pet godina, uključujući usporeni rast (stunting) i iscrpljenost (wasting). Također, anemija je zahvatila znatno manji postotak žena u dobi od 15 do 49 godina u regiji (18,8 posto) u poređenju s globalnom procjenom (29,9 posto).
Evropa i središnja Azija suočavaju se s rastućim problemom pretilosti kod odraslih, koja je 2022. godine zahvatila više od 20 posto stanovništva, premašujući globalni prosjek od 15,8 posto. Osim toga, iako se prevalencija prekomjerne tjelesne težine među djecom mlađom od pet godina nastavila smanjivati, sa 7,1 posto i dalje je premašila globalnu procjenu od 5,6 posto u 2022. godini. Dodatno, oko 64,3 miliona ljudi u regiji – 6,9 posto populacije – nije si moglo priuštiti zdravu prehranu 2022. godine, iako je to znatno manje od globalnog prosjeka od 35,4 posto.
Vodna sigurnost za poljoprivredu, hranu i ishranu
U svom razmatranju upravljanja vodnim resursima, ovaj izvještaj prelazi granice globalnog diskursa – koji se često bavi samo “nedostatkom vode” – fokusirajući se na vodnu sigurnost. Vodna sigurnost uključuje opću dostupnost vode, ali s posebnim naglaskom na pitku vodu, sanitaciju, higijenu, efikasnost korištenja vode, kvalitetu i upravljanje. Izvještaj istražuje složene međuovisnosti između vodne sigurnosti te sigurnosti hrane i ishrane, pri čemu se neki aspekti međusobno jačaju, dok drugi dolaze u sukob.
Izvještaj identificira ključne izazove vodne sigurnosti u regiji, uključujući pogoršanje vodne infrastrukture, povećanje klimatske varijabilnosti i promjena, progresivno zagađenje vode, slabo upravljanje vodnim resursima, složenu prirodu prekogranične saradnje oko vodnih tokova te nedostatke u dostupnosti podataka o vodi.
Zemlje koje su pod velikim pritiskom zbog nedostatka vode čini se da koriste znatno više vode u poljoprivredi, uz nižu efikasnost korištenja vode u poljoprivrednim procesima. Potražnja za proizvodima životinjskog porijekla koji zahtijevaju više vode (npr. govedina, piletina, jaja i mlijeko) raste u mnogim zemljama u razvoju ove regije, povećavajući ukupne zahtjeve za vodom u procesu proizvodnje hrane.
“Analiza pokazuje da zemlje s višim prihodima imaju tendenciju biti vodno sigurnije,” izjavila je Tamara Nanitashvili, viša službenica za politike FAO-a i glavna autorica publikacije. „Izvještaj pokazuje da je nesigurnost u snabdijevanju hranom u regiji relativno niska, čak i u zemljama s niskom vodnom sigurnošću. Međutim, nedostatak pristupa sigurnoj vodi, sanitaciji i higijenskoj infrastrukturi u ruralnim područjima može doprinijeti relativno skromnim prehrambenim ishodima u središnjoj Aziji i na Kavkazu.”
U izvještaju se predlaže da bi zemlje Evrope i srednje Azije trebale (i već razvijaju) strategije upravljanja vodnim resursima prilagođene svojim potrebama. U tom kontekstu, podrška upravljanju vodom od ključne je važnosti za zemlje u tranziciji, posebno u regijama s nedostatkom vode, kao i ulaganja u očuvanje vode, reciklažu i ponovnu upotrebu. Izvještaj također preporučuje da zemlje smanje vodni otisak nacionalne poljoprivrede i poboljšaju prekograničnu saradnju u unaprijeđenom upravljanju vodnim resursima.
Istaknuti dijelovi publikacije
Regionalni pregled sigurnosti hrane i prehrane za 2024. Godinu
https://doi.org/10.4060/cd4739en
Više o ovome
Publikacija: The State of Food Security and Nutrition in the World 2024
