Digitalne valute sve su prihvaćenije u svijetu, a polako uzimaju maha i u BiH. Jedno od mjesta gdje se kupci i prodavci ove valute mogu povezati nalazi se u okviru sarajevske firme Dr. Techno.
Denis Nurboja iz ove kompanije u razgovoru za BiznisInfo pojašnjava da oni nisu mjenjačnica već da samo spajaju kupce i prodavce.
– Mi nismo mjenjačnica niti pružamo usluge tog tipa. Ono što mi trenutno, u nedostatku regulative, radimo je to da spajamo kupce i prodavce te oni međusobno razmjenjuju svoju digitalnu imovinu. Očekujemo da se u BiH do kraja septembra aktivira prva mjenjačnica koja ce biti u Banjaluci – kaže Nurboja.
Prema njegovim riječima, kod nas je digitalne valute trenutno moguće kupiti jedino od njihovih vlasnika, direktnom razmjenom, te u BiH još nema mjesta gdje to možete uraditi kao npr u Sloveniji, gdje Bitcoin možete kupiti na svakoj “Petrol” benzinskoj stanici.
Velika zajednica “rudara”
Također kod nas je jako popularna Slovenačka berza kripto valuta BITSTAMP.NET, dodaje on. Po njegovim saznanjima, u BiH je trenutno manja potražnja za kupovinom digitalnih “valuta” u odnosu na zemlje u regionu ali najpopularnije su Bitcoin i Ethereum.
– Ono što se više traži je mogućnost “unovčavanja” istih a zbog velike zajednice kripto rudara u BiH. Po slobodnoj procjeni smatram da kod nas ima minimalno 5.000-10.000 kućnih rudara kriptovaluta koji stvaraju neku vrijednost ali je ne mogu lako unovčiti – navodi naš sagovornik.
Kriptorudari u BiH mjesečno “u privatnoj režiji“ izrudare po 100 dolara, ukupno na mjesečnom nivou to može doseći i milion KM u protuvrijednosti, navodi on.
– No 80 posto tog iznosa odlazi na plaćanje struje i oko toga se zapravo vrti to čitavo tržište: da plate struju i da im ostane razlika koju onda moraju negdje da unovče. Najčešće se to unovčava vani na bankomatima u Hrvatskoj i Sloveniji. Nije to ni u zemljama regije skroz regulisano, ali je više regulisano u odnosu na BiH – ističe Nurboja.
(Šta je rudarenje? Pojednostavljeno, firme ili pojedinci koji svojim računarima učestvuju u regulisanju tržišta digitalnih valuta, ujedno proizvode i zarađuju nove količine te valute, i taj proces se zove rudarenje; napomena BI)
Velike oscilacije vrijednosti
Govoreći o položaju digitalnih valuta širom svijeta, on kaže da je to svugdje drugačije regulisano. Negdje su kriptovalute novac, sredstvo plaćanja, kao što je to u Japanu. U Americi se tretiraju na sličan način kao dionice, u Sloveniji se to smatra digitalnom imovinom… Ove godine pala je popularnost kriptovaluta značajno, jer je pala i cijena.
Inače, kriptovalute nemaju fizičku reprezentaciju te se uvjek nalaze na decentralizovanoj digitalnoj mreži dok korisnici dokazuju vlasništvo kriptografskim metodama.
Nurboja smatra da, ipak, kriptovalute u skorije vrijeme neće postati uobičajeno sredstvo plaćanja, ni u BiH a niti generalno u svijetu, zbog problema koje imaju sa stalabilnošću mreže a posebno nedostatka svih, standardnih, karakteristika novca te velikih oscilacija u vrijednosti.
Takođe postoji veliki problem nedostatka regulative u ovoj oblasti što stvara vakum i veliku priliku za svakojake prevare i manipulacije.
– Ja mislim da to nikad neće biti novac jer ovo što sad imamo je puno bolje. Daću vam jedan primjer. Bitcoin mreža ima kapacitet 7 transakcija u sekundi a poređenja radi Visa sistem ima kapacitet 50.000 transakcija u sekundi. I dok bitcoin ne može prevazići tih 7, Visa će uskoro svoj kapacitet povećati na milion transakcija u sekundi. Zamislite da plaćate nešto bitcoinom na kasi u spermarketu, to bi trajalo satima… – zaključuje Nurboja.
