Američki predsjednik Donald Tramp nastoji uvesti carine od 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe, a usmjerit će se prvenstveno na tehnologiju i telekomunikacijske sektore, izjavile su u utorak dvije osobe koje su o tom pitanju raspravljale s Trampovom administracijom, navode agencije.
Treći izvor, koji ima direktne spoznaje o stajalištu američke administracije, rekao je kako bi carine, povezane s istragom o intelektualnom vlasništvu koja je u skladu s američkim Zakonom o trgovini počela u avgustu prošle godine, mogle biti proglašene “u vrlo bliskoj budućnosti”.
Carine bi bile uglavnom usmjerene na informacijsku tehnologiju, potrošačku elektroniku i telekomunikacije, a konačni popis mogao bi zahvatiti čak 100 proizvoda, prenosi Index.hr.
Bijela kuća odbila je komentirati veličinu ili vremenski raspored bilo kojeg poteza vezanog uz uvođenje carina Kinezima.
Vašington cilja na kineske firme s visokom tehnologijom kako bi ih kaznio za kinesku investicijsku politiku koja prisiljava američke firme da odustanu od svojih tehnoloških tajni u zamjenu za dopuštenje da posluju u Kini, zajedno s drugim optužbama za krađu intelektualnog vlasništva.
Kina ima 375 milijardi dolara trgovinskog suficita sa SAD-om, a smanjenje takvog nepovoljnog odnosa jedan je od glavnih ciljeva Donalda Trumpa koji je još u kampanji za predsjednika zastupao protekcionističku politiku, a njegova prva akcija nakon stupanja na dužnost bilo je povlačenje SAD-a iz trgovinskog pakta poznatog kao Transpacifičko partnerstvo.
Carine na uvoz čelika i aluminija, koje je Trump uveo prošle sedmice, relativno su beznačajne u odnosu na ukupni uvoz i izvoz, no izravno carinsko “gađanje” Kine moglo bi izazvati oštar odgovora Pekinga, upozoravaju analitičari.
“Ako je to ozbiljno, Kinezi će se osvetiti. Ključno je pitanje Hoće li SAD odgovoriti na kinesku odmazdu”, smatra Derek Sizors, stručnjak za trgovinske odnose s Kinom iz poslovnog think – tanka American Enterprise Institute.
To bi uplašilo tržište dionica, kaže Sizors ali upozorava kako bi se s porastom sukoba položaj Kine pogoršao, budući da joj je trgovinski suficit s Amerikom važan. “Želja da SAD prekine veliki trgovinski sukob bila bi poticaj Kinezima da pregovaraju”, dodao je.