Tokom iduće godine kroz FBiH gradit će se 40 kilometara brzih cesta, potvrdio je direktor Javnog poduzeća Autoceste FBiH Elmedin Voloder.
Naime, budući da koridor Vc ne prolazi kroz sve dijelove države, opredjeljenje Vlade FBiH i Autocesta FBiH je, kako ističe, izgradnja svih cestovnih pravaca na prostoru cijele Federacije kako bi se omogućilo ravnomjeran infrastrukturni razvoj svih kantona, piše Večernji list BiH.
Početak izgradnje
– Prvi put postavljene su brze ceste kao prioritet te, ako nastavimo ovom dinamikom, u sljedećoj će godini 40 kilometara brze ceste biti u izgradnji – naveo je Voloder.
Ističe kako su u budžetu Federacije BiH planirana i osigurana sredstva za izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, kao i brzih cesta Stolac – interregionalno čvorište Počitelj, Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske, kao i Nević Polje – Turbe.
– Mišljenja smo da je važno početi s izgradnjom brzih cesta u našoj zemlji – kazao je Voloder.
Dodao je kako su pokrenuli aktivnosti kada je riječ o projektiranju brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša i poduzet će sve aktivnosti kako bi u sljedećoj godini krenuli s izgradnjom njezinih prvih kilometara. Kada je riječ o brzoj cesti Mostar – Široki Brijeg – granica RH, tokom jula i avgusta počelo se s pozivanjem vlasnika nekretnina koje se nalaze na trasi nove prometnice kako bi se pristupilo postupku njihove eksproprijacije. Brza cesta Mostar sjever – Široki Brijeg – granica RH, koja povezuje koridor Vc s cestovnom infrastrukturom RH, sastoji se od dviju dionica: Mostar sjever – Polog (20,3 km) i Polog – granica RH (40,4 km).
Dionica Polog – granica RH (40,4 km) sastoji se od dviju poddionica: Polog – Polugrno i Polugrno – granica RH. Početak trase na poddionici Polog – Polugrno je na području Mostarskog blata (Polog), koje se nalazi na području HNK-a (oko 1,5 km), dok ostatak poddionice prolazi područjem ZHK-a i završava petljom Polugrno.
Na poddionici je projektirano dvostrano odmorište Gradina. Trasa brze ceste na poddionici Polugrno – granica RH prolazi područjem ZHK-a, Grada Širokog Brijega i općine Grude te završava na granici s RH. Nakon petlje Podledinac trasa ide između naselja Ledinac i Podledinac, pri čemu je najvećim dijelom u manjim nasipima i usjecima. Sljedeća petlja predviđena na ovoj dionici je petlja Grude istok, koja se veže na postojeću cestu R-420. Trasa se u nastavku nalazi u izrazito brdovitom dijelu, sjeverno od Gruda, sve do petlje Grude zapad, gdje se spušta u Grudsko polje. Na ovom dijelu trase najznačajniji objekti su četiri vijadukta, a od petlje Grude zapad trasa prolazi kroz polje prema petlji Sovići sve do granice s RH.
Izdvojena sredstva
Sredinom juna, nakon provedene tenderske procedure, Javno poduzeće Autoceste FBiH izabralo je projektanta za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora, dionice Stolac – međuregionalni čvor Počitelj.
Ukupna vrijednost ovog ugovora koji se finansira iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH je 6,090.175,24 KM bez PDV-a.
Trasa dionice Počitelj – Stolac, ukupne dužine oko 23 km, počinje od definiranog spoja s koridorom Vc, a u nastavku trasa ide obodom platoa Dubrava, iza naseljenih mjesta Gaj i Brijeg sve do dijela gdje prelazi preko korita rijeke Bregave sa sjeverne strane platoa na južnu u zoni Habatnice. Do prelaska na suprotnu stranu korita rijeke Bregave na trasi su predviđena ukupno četiri mosta. Uz mostove, na ovom dijelu trase predviđena su dva podvožnjaka.
Trasa prolazi uglavnom nenaseljenim dijelom, odnosno iza postojećih naselja. Na dionici je predviđeno odmorište Kruševo. Od desetog kilometra trasa se penje prema tunelu (L = 990 m) te nastavlja sve do platoa gdje je predviđeno čvorište za Neum i Stolac. U travnju je potpisan ugovor za izgradnju prve dionice brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, od poslovne zone Vitez do Nević Polja. Izgradnja ove ceste podijeljena je na pet dionica (LOT-ova): Lašva – Kaonik, Kaonik – Selište, Selište – Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu), poslovna zona Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu – petlja Vitez – izlaz iz poslovne zone) i petlja Vitez (izlaz iz poslovne zone) – petlja Nević Polje.
