Kreatori politika na zapadnom Balkanu trebaju izbalansirati finansijske sektore u svojim zemljama da bi se potakao dugoročni rast u regiji, navedeno je u novom izvještaju Svjetske banke.
U izvještaju stoji da razvoj finansijskog sektora mora ići dalje od olakšanja pristupa bankovnom kreditu, omogućavajući izbalansiran razvoj finansijskog sistema kako u bankarskom tako i nebankarskom podsektoru,naročito tržišta kapitala i osiguranja, da bi se podržao inkluzivan rast u Evropi i centralnoj Aziji (ECA).
– Iako je u regiji, nakon početka svjetske finansijske krize ostvaren napredak, finansijski sektor može učiniti mnogo više na poticanju prilika za održiv i ravnomjeran rast – naveo je guverner austrijske Narodne banke i domaćin skupa u Beču Ewald Nowotny.
Ovaj izvještaj analizira ključne dimenzije razvoja u cilju poticanja inkluzivnog rasta i nudi širu strategiju za implementaciju reformi finansijskog sektora na zapadnom Balkanu i u cijeloj ECA regiji, dodao je.
Bečki skup se fokusirao na specifične izazove na zapadnom Balkanu, uz učešće predstavnika najvišeg nivoa, uključujući guvernere centralnih banaka Albanije, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije.
Zapadni Balkan bilježi 16 procenata nekvalitetnih zajmova, što spada među najviše u svijetu. U široj ECA regiji, tek oko 38 procenata odraslih ima neki vid štednje u poređenju s prosjekom razvijenog svijeta od 54 procenta, a tek nekoliko procenata koristi osiguranje. Nepovjerenje u banke je takođe veće nego u bilo kojoj drugoj regiji svijeta.
– Prevazilaženje tog nepovjerenja i sve veća raznovrsnost finansijskog sistema u regiji su od ključnog značaja za održiv i inkluzivan rast. Za to je potrebna dalja međunarodna saradnja jer raznovrstan i stabilan finansijski sistem zahtijeva veći obim nego što mogu pružiti zemlje u ovoj regiji pojedinačno – kaže glavni ekonomist za regiju Evrope i centralne Azije Hans Timmer.
Izvještaj kaže da za ostvarivanje održivog i inkluzivnog rasta, zemlje ove regije trebaju izbalansirati finansijski razvoj između sljedećih dimenzija:
– Stabilnost (npr. rješavanje pitanja nekvalitetnih zajmova i smanjenje nestabilnosti privatnih kredita);
– Efikasnost (npr. smanjenje ukupnih troškova i neto kamatnih marži na aktivu);
– Inkluzija (npr. povećanje korištenja vidova štednje i osiguranja);
– Dubina (npr. razvoj tržišta kapitala i diversifikacija finansijskog sistema zemlje).
Ellen Goldstein
“Zemlje zapadnog Balkana mogu najbolje unaprijediti inkluzivan rast fokusirajući se više na jačanje finansijske efikasnosti, povećanje štednje i razvoj tržišta kapitala”, napominje direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana Ellen Goldstein.
Izvještaj ističe da su tokom 1990-tih zemlje širom ECA regije izabrale model brzog finansijskog razvoja fokusiranog na rast bankovnih kredita, često finansiranih stranim kapitalom. Taj je model pomogao jačanju finansijske inkluzije firmi i domaćinstava, ali je i bio praćen manjom finansijskom efikasnošću i povećanom osjetljivošću. Kao posljedica, regija je bila pogođena dvjema velikim bankarskim krizama, prvom krajem 1990-tih i potom opet nakon 2008. godine.
