Svjetska banka u Bosni i Hercegovini predstavila je godišnji izvještaj za Zapadni Balkan pod naslovom Rastuće neizvjesnosti, a kako je saopćeno ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu se usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemalja regije.
Prema procjeni Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke, rast će u 2019. godini 3,2 posto, što je pad u odnosu na 3,9 posto u 2018. godini.
Rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji u 2019. godini nakon značajnijeg usporavanja, na Kosovu se očekuje i dalje snažan rast od četiri posto, dok većina zemalja regiona bilježi usporeniji rast u odnosu na prošlu godinu. Iako se za naredne dvije godine predviđa rast, on neće biti veći od onog koji je zabilježen 2018. godine.
Nezaposlenost na historijski niskom nivou
Kako je kazao Emmanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za našu zemlju, Bosna i Hercegovina bilježi rast, ali je on nedovoljan.
„Vidimo da zemlja gubi stanovništvo, što je bitno za svaku državu. Vidimo svakodnevno da ljudi u velikom broju ljudi odlaze i traže prilike u inostranstvu. Vrlo je bitno da BiH ne gubi nadu i bitno je da se neke stvari poboljšaju. Tu prije svega mislim na otvaranje većeg broja radnih mjesta prvenstveno u privatnom sektoru, jednake prilike za sve, po zasluzi, a ne po političkoj vezi, bolje javne usluge“, kazao je Salinas.
Bosna i Hercegovina u 2019. godini zabilježila je rast od 3,1 posto, što je manje u odnosu na prošlu godinu kada je zabilježen ekonomski rast od 3,6 posto. Za naredne dvoje godine predviđa se rast, a 2021. godine predviđa se ekonomski rast od 3.9 posto.
Najveći razlog za pad ekonomskog rasta jeste povećana javna potrošnja, a oblast u kojoj se najviše proizvodi nova vrijednost je sektor usluga. Do kreiranja novih radnih mjesta može doći samo uz fokus sa javnog sektora na privatni. U 2019. godini nezaposlenost jeste smanjena, ali kako je objasnila ekonomistica pri uredu Svjetske banke u BiH, Sandra Hlivnjak, zaposlenost nije ubrzana.
„Većina ljudi odlazi u potrazi za radnim mjestima. Radna mjesta se otvaraju ali ne otvaraju se dovoljno brzo“, objasnila je Hlivnjak.
BiH se dosta i zadužuje, ali je fiskalni račun zemlje pozitivan, proces investiranja usporene prije svega zbog neformiranja vlasti na državnom i federalnom nivou.
„Kašnjenje sa implementacijom Reformske agende, kašnjenje sa formiranjem vlasti, ali stopa rasta treba da dosegne nekih šest posto kako bi ekonomija krenula pravim tokom“, istakla je Hivnjak.
Region nastavlja rast prema otvaranju novih radnih mjesta.
„Kontinuirani rast u regionu pomoći će u otvaranju novih radnih mjesta, uključivanju većeg broja žena na tržište rada i u rješavanju migrantske krize“, kazala je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Povećana javna potrošnja
Međutim, kako je istakla, pojava ekonomskih oblaka na horizontu ukazuje na potrebu da kreatori politika ojačaju konkurentnost, povećaju efikasnost i efektivnost javne potrošnje i riješe rastuću fiskalnu neravnotežu kako bi nadogradili ove uspjehe i stimulisali održivi rast.
„Iako se bilježi pad ekonomskog rasta, povećava se javna potrošnja. Nivo nezaposlenosti došao je do historijskog minimuma. Više žena je zaposleno, a sa njima i mladi. Do usporavanja rasta došlo je zbog usporavanja izvoza, a to je došlo zbog trgovinskih sporova kao što je ekonomski spor SAD-a i Kine. Bez obzira na usporavanje rasta mi smatramo da će u naredne dvije godine ekonomski rast biti povećan“, kazala je Edith Kikoni, ekonomistica pri uredu Svjetske banke u BiH.
Uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. U poređenju sa prošlom godinom, do juna ove godine, otvoreno je novih 150 hiljada radnih mjesta u regionu.
Ovaj trend obuhvata 43 hiljade radnih mjesta za mlade, pri čemu je skoro polovina radnih mjesta otvorena u Albaniji. Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44 posto radno aktivne dobi na Zapadnom Balkanu ima posao, a neaktivnost na tržištu rada i dalje je prisutna sa 48 posto, te su zabrinjavajuće sve veće međuregionalne razlike u rezultatima tržišta rada. I na Kosovu i u BiH neaktivnost se povećala u 2019., što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao.
(radiosarajevo.ba)
