Suad Ećo, vlasnik i direktor poznate bh. kompanije Ećo Company, govorio je za BiznisInfo.ba o poslovanju kompanije i stanju u drvnoj industriji. Ećo je i predsjednik upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo pa je govorio i o tome koji su najveći izazovi s kojima se trenutno susreću privrednici u Kantonu Sarajevo ali i cijeloj Bosni i Hercegovini.
Ećo Company je prošle godine zaokružila značajnu investiciju, izgradnju nove upravne zgrade i salona namještaja, reprezentativnog objekta na nekoliko etaža u sarajevskom naselju Stup.
– Naš plan je bio da završimo poslovni centar te da ga jednim dijelom mi koristimo a da drugi dio bude ustupljen internacionalnim, jakim brendovima. Možemo reći da je nakon tri godine ova investicija zaokružena. Mi već godinu dana poslujemo u novoj zgradi, jednu trećinu koristi naša firma a dvije trećine smo ustupili zakupcima. Ono što posebno raduje je da su to sve jake, svjetski renomirane kompanije i drago mi je da su takve kompanije prepoznale kvalitet ovog poslovnog centra. S druge strane, mi smo na dva sprata otvorili reprezentativan salon namještaja a naši zaposlenici dobili su puno bolje uslove rada i ljepše i savremene kancelarije – kazao je Ećo za BiznisInfo.ba.
Stabilno poslovanje
Kompanija trenutno izvodi veliki broj projekata na domaćem tržištu a među njima se ističe opremanje poslovnih objekata i poslovnica banaka. Angažovani su i na opremanju izgrađenih objekata na Bjelašnici i Jahorini, no jedan se projekat naročito ostiče po svojoj zahtjevnosti.
Suad Ećo
– Naša kompanija angažovana je na opremanju Međunarodnog aerodroma Sarajevo i tu smo imali jako velike zahtjeve, morali smo ispuniti najviše međunarodne standarde. No što je jako bitno prva dva projekta uspješno smo završili i dobili pohvale investitora tako da nastavljamo sa uređenjem interijera Međunarodnog aerodorma Sarajevo koji trenutno proširuje svoje kapacitete – kaže nam Ećo.
Ne čudi zato da firma bilježi konstantan rast. Prošlu godinu završila je uspješno sa svih aspekata: rasli su i prihodi i dobit a da su okolnosti povoljnije, rastao bi značajno i broj zaposlenih.
Rast plaća
– Jedini nedostatak kada pogledmo protekli period je taj što nismo imali većeg zapošljavanja iako smo imali potrebu za novim zaposlenicima. Mi već godinama imamo jako puno ugovorenih poslova i stalne klijente i na domaćem i na inostranom tržištu a za njihovu kvalitetnu realizaciju neophodna je kvalitetna i kvalifikovana radna snaga koja se danas teško može naći. Ipak, ono što ohrabruje jeste da nismo imali veći broj odlazaka iz kompanije a to vjerujem možemo zahvaliti činjenici da imamo stabilno poslovanje i da kontinuirano radmo na osiguranju boljih uslova i boljih plaća za naše zaposlenike. Mislim da ćemo u tom pravcu nastaviti i ove godine naročito ukoliko dođe do smanjenja poreza i doprinosa koji su izuzetno visoki. To bi nam omogućilo značajnije povećanje plaća radnicima – kaže nam Ećo.
Navodi kako kompanija iako ima potrebu za novim radnicima koji imaju potrebne vještine još uvijek nije razmišljala o uvozu radnika.
– Pokušavamo da nađemo rješenje na domaćem tržištu. Pokušavamo da uspostavimo što bolju saradnju sa zavodima za zapošljavanje iako se ne možemo pohvaliti da putem njih možemo pronaći radnu snagu. Jako je puno nezaposlenih ali kada se obratimo sa upitom za nove radnike dobijemo negativan odgovor. Takođe imamo saradnju sa srednjim školama kojima nudimo stipendije i praktiču obuku za učenike koji nakon toga kod nas mogu dobiti i stalni posao – priča nam Ećo.
Mladima nakon završetka srednje škole nude dodatnu obuku te zasnivanje radnog odnosa uz plate koje su iznad prosjeka u industriji.
– Mi želimo da povećamo rang finansijskih primanja uposlenika ali i da podmladimo kadar koji radi na visoko kvalitetnim tehnološkim procesima ili mašinama koje su milionske vrijednosti, no uprkos svemu interes učenika za rad na proizvodnji namještaja nije veliki – kaže nam Ećo.
Pad izvoza
Pored nedostatka radne snage, drvna industrija susreće se ove godine, nakon perioda ekspanzije, i s drugim izazovima.
– Ove godine kao industrija zabiježili smo pad izvoza po prvi put. Njemačko tržište koje je za nas jako važno polagano ulazi u recesiju i to se odražava na naše firme. Firme dobijaju otkaze ugovora a naročito su u problemu one firme koje su bile stopostotno izvozno orijentisane. Naše su procjene da će, ako se ovako nastavi, drvna industrija biti u jako teškom položaju do kraja godine. Pad izvoza je za sada nekih 600 miliona KM a procjenjujemo da će do kraja godine to biti i blizu 2 milijarde KM. Osim što će se negativno odraziti na poslovanje kompanija, to će biti i udar na sve naše budžete i taj scenario nije ohrabrujući – prognozira Ećo.
Kako bi se odgovorilo na izazove s kojima se drvna industrija ali i privreda u cjelini susreću, naš sagovornik smatra da je potrebno uraditi sveobuhvatne reforme.
Neophodne sveobuhvatne reforme
– Mi nemamo više vremena da pričamo o zakonima koji su već trebali biti doneseni i biti u primjeni… Na primjer, Zakon o radu kada je u pitanju zapošljavanje studenata, kako bi se djelimično odgovorilo na problem nedostatka radne snage… Osim toga, još uvijek čekamo Zakon o minimalnoj plaći i fiskalne zakone. Mi dogovaramo poslove za sljedeću godinu a još uvijek ne znamo koja nam je cijena rada… Ovi zakoni su davno trebali biti usvojeni ali bi bilo dobro da imamo makar poruku od vlade i ljudi koji donose zakone kada se oni mogu očekivati jer bi to puno značilo i za poslodavce i za zaposlenike – kaže nam Ećo.
Podsjeća na rješenje kojim bi prosječna stopa doprinosa na plaće bila smanjena na 28 posto umjesto dosadašnjih 41,5 posto.
– Ukoliko bi se to desilo, to bi se reflektiralo odmah u praksi, poslodavci bi odgovorili povećanjem plaća i sva ta rasterećenja u vidu doprinosa išla bi u korist zaposlenika. To bi bila dobra poruka svim građanima da vlada i poslodavci zajedno rade i odgovor na sve prisutniji trend odlaska radno sposobnog stanovništva iz Bosne i Hercegovine – ssmatra Ećo.
Neophodno je i smanjenje parafiskalnih nameta kojih, prema nekim istraživanjima, u Bosni i Hercegovini ima i do 3.000.
– Poslovni ambijent se mora poboljšati. Ukinuti nepotrebne parafiskalne namete, reformisati tržište rada i službe zapošljavanja, reformisati upisne politike, reformisati politiku komunalnih cijena, sve su to neophodni uslovi za njegovo poboljšanje. Osim toga, raditi na izgradnji proizvodno-poslovne infrastrukture. Mi imamo nedostatak industrijskih prostora gdje bi se gradile proizvodne hale i industrijska postrojenja dobro tehnološki opremljena… da privreda glavnog grada ne ovisi o tržnim centrima – smatra Ećo.
Poboljšanje poslovnog ambijenta
Budućnost drvne industrije kao i cijele privrede ovisi o tome kakav će poslovni ambijent biti u budućnosti.
– Nama treba povoljnija klima i jasna politika gdje BiH želi biti i kako se želi razvijati. Prvo nam je potrebna politička stabilnost jer se trenutna politička nestabilnost negativno reflektuje na privredu i investicije. Osim toga treba nam reformska agenda i set zakona kojima bi se unaprijedio poslovni ambijent, ne možemo se zadovoljiti s jednim zakonom. Moramo odgovoriti na goruće probleme odlaska radne snage ali i nekonkurentnosti naše privrede na stranim tržištima zbog velikih troškova proizvodnje, da spomenemo samo rast cijena električne energije… Dakle mi imamo bolesnika koji treba liječenje kompletnog organizma a ne samo jednog dijela. Mi nismo izolirano ostrvo i svaki zakon se reflektira na svakog poslodavca a na kraju i na svakog pojedinca – zaključuje Ećo.
