Prije samo tjedan dana, izgledalo je kao da je povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću nakon izbora u studenom sasvim izvjestan. Ali, nakon što je američki predsjednik Joe Biden u nedjelju najavio da se neće kandidirati za reizbor i da umjesto toga podržava 59-godišnju potpredsjednicu Kamalu Harris, trka je ponovo postala uzbudljiva.
Harris bi mogla donijeti novi zamah u izbornu kampanju, nakon Bidenova povlačenja, zabilježen je ogroman porast donacija za kampanju: više od 81 milijun dolara samo u prva 24 sata, piše Deutsche Welle.
Pored birača, donatora i političara, i ljudi iz svijeta biznisa pomno prate razvoj događaja i pitaju se šta bi predsjednica Harris mogla značiti za gospodarstvo. Neizvjesnost je nešto što kompanije ne vole. Bidenovo povlačenje je sada uklonilo neke neizvjesnosti, ali ne sve.
‘Amerika na prvom mjestu’ i demokrati
Sada je barem izvjesno da će u SAD-u sljedeće godine na vlast doći druga osoba. Međutim, teže je odrediti kako bi se gospodarska politika predsjednice Harris razlikovala od Bidenove.
„Harris je načelno progresivnija od Bidena, ali ne mislim da bi se ona značajno razlikovala kada je riječ o gospodarstvu”, rekao je Dan Mallinson, profesor na Pennsylvanijskom državnom sveučilištu u Harrisburgu. „Oboje su naklonjeni radnicima. Oboje podržavaju proširenje roditeljskog odsustva. Oboje podržavaju mjere kao što su (zdravstveno osiguranje – nap. ur.) Medicaid, Medicare i Social Security.”
Za poduzetnike i menadžere, pitanje je u ovom trenutku manje za šta se zalažu Kamala Harris i demokrati – uostalom, veliko odstupanje od prethodnih godina je malo vjerojatno. Više ih zanima koje aspekte Trumpove politike bi spriječila pobjeda Kamale Harris.
Jedan od najvećih Trumpovih ciljeva je obnavljanje njegove agende „Amerika na prvom mjestu”. Pored jačanja vanjskih granica i ograničavanja migracija, ovo uključuje i povećanje carina od deset posto na svu robu koja se uvozi u SAD. Trump je čak najavio carinu od 60 posto na uvoz iz Kine.
Nakon što je preuzeo dužnost 2021. godine, Biden je zadržao mnoge carine koje je uveo njegov prethodnik Trump i čak je dodao nove trgovinske barijere. Međutim, one su ograničene na određene industrijske grane, analizira Deutsche Welle.
Trumpovo planirano sveobuhvatno povećanje carina na svu robu iz svih zemalja, s druge strane, ograničilo bi konkurenciju i podiglo cijene za američke građane. Rezultat bi bio nastavak inflacije i visokih kamatnih stopa.
Ta perspektiva – jednako kao i strah od globalnog trgovinskog rata – zabrinjava američke poslodavce. Nominacija Harris tu djeluje umirijuće na menadžere – i to bi moglo dati novi poticaj demokratima.
Akcije, dolari, kriptovalute
Međutim, to se ne odnosi na sve američke industrijske grane. Ima poslodavaca koji neće biti oduševljeni boljim izgledima demokrata za pobjedu. To uključuje tradicionalnu automobilsku industriju, energetski sektor i kriptovalute.
A izborni program republikanaca obećava deregulaciju industrije fosilnih goriva, te najavljuje da „okončanje protuzakonit i neamerički udar demokrata na kriptovalute i usprotiviti se stvaranju digitalne valute centralne banke”.
Na burzama se sada kalkulira o političkim scenarijima i vjerojatnoći većeg prinosa. Proizvođači obnovljive energije i proizvođači električnih vozila se nadaju pobjedi Harris.
Međutim, do velikih političkih promjena će se čekati još mjesecima i trenutno se radi samo o nagađanjima. Ali burze su optimistične: dan nakon Bidenmova povlačenja i burze u Europi, kao i ona u Wall Street su zaključile svoj indeks u plusu.
Kako bi izgledala gospodarska politika Harris?
Kamala Harris je do sada malo govorila o gospodarstvu i njenoj ekonomskoj agendi. Međutim, nešto se može zaključiti iz njenog vremena kada je bila kalifornijska državna tužiteljica, senatorica i protekle tri i pol godinre na funkciji potpredsjednice SAD-a.
Kao državna tužiteljica se suprotstavljala prevelikom utjecaju naftnih kompanija i banaka. Kao potpredsjednica, podržala je Bidenove programe stimuliranja privrede. To uključuje ekspanziju zelene energije, „Američki plan spašavanja” pokrenut nakon pandemije korone i „Zakon o smanjenju inflacije”. Takođe je podržala „Zakon o CHIPS-u i nauci”, kojim se izdvajaju milijarde za domaću proizvodnju poluvodiča. Osim toga se Harris – kao i Biden – izjasnila protiv paušalnog uvođenja carina, ali suštinski ne odbacuje posebne carine protiv Kine.
No sada će se ona morati požuriti u formuliranju svoje ekonomske vizije američkim biračima. Svi se pitaju: ima li ona nove ideje, ili će biti Biden 2.0 u ekonomiji?
“Jedan od izazova za Harris bit će kako pronaći svoje mjesto dok brani ono što je uradila administracija Biden-Harris. To važi i za gospodarstvo”, rekao je Dan Mallinson za DW.
Ako uspije uvjeriti dovoljan broj birača da može smanjiti inflaciju i stvoriti nova radna mjesta bez da ugrozi globalnu ekonomiju, možda će imati šansu postati prva žena predsjednica Sjedinjenih Američkih Država.
