Ekonomski pad koji je uzrokovala pandemija koronavirusa navodi vlade da upotrijebe ogromne pakete potrošnje, odnosno stimulacije kako bi podržale milione svojih građana i firmi. No, dug nastao u ovom vremenu mogao bi značiti dublju krizu i dvostruku recesiju za neke zemlje, pokazuju nedavni izvještaji.
– Možda nam dolazi kriza duga – napisali su iz Ekonomske obavještajne jedinice (EIU).
Za sada vlade povećavaju fiskalnu potrošnju za borbu protiv epidemije, održavanje osnovne ekonomske arhitekture i zadržavanje radnika na poslu. Kao rezultat toga, fiskalni deficit, odnosno dug će se naglo povećati u narednim godinama.
Već početkom januara, prije nego što je bilo koja zemlja uvela obustave zbog koronavirusa, Svjetska banka upozorila je na rizik od nove svjetske dužničke krize. Opisala je trenutni talas akumulacije duga – koji je započeo 2010. – kao „najveći, najbrži i najširi rast“ globalnog zaduživanja od 1970-ih.
Rekordan nivo duga
U 2019. globalni dug porastao je za 10 hiljada milijardi dolara, čime je postignut novi rekord od 255 hiljada milijardi, objavio je nedavno Institut za međunarodne finansije. Globalni dug je od početka krize 2008. godine porastao za 87 hiljada milijardi dolara.
Međunarodni monetarni fond sada projicira da će globalna ekonomija ove godine „vrlo vjerovatno” pretrpjeti najgoru finansijsku krizu nakon Velike depresije.
Fond sa sjedištem u Washingtonu sada očekuje da će se globalna ekonomija smanjiti za 3 posto u 2020, za razliku od januara kada je prognozirao globalno povećanje BDP-a od 3,3 posto za ovu godinu. Pola svijeta je do sada sada zatražilo pomoć MMF-a za spašavanje.
Izvještaj EIU-a upozorava da pod takvim neviđenim pritiskom i bez izvjesnosti koliko dugo će trajati trenutna kriza, mogućnosti država da se izvuku iz „dužničkih rupa“ nakon što zdravstvena kriza nestane, postaju sve slabije.
Iako su se u prošlosti mjere štednje koristile za suzbijanje visokog fiskalnog deficita, malo je vjerovatno da će se to pokazati održivim tokom oporavka nakon krize, s obzirom na nivo traume i ekonomsku bol koju će većina svijeta doživjeti.
Slabi interes investitora
Bez primjenjivih realnih mjera za sprečavanje krize s državnim dugom, drugi i potencijalno dublji udarac mogao bi pogoditi ekonomije – posebno visoko zaduženih razvijenih zemalja poput Italije i Španije. „Zaraza“ bi se potom mogla preliti i na druga tržišta, upozorili su iz EIU-a.
Povećanje prihoda kroz veće poreze će biti veoma neugodno i možda neće biti dovoljno, napisali su autori izvještaja. Osim toga, mogli smo opaziti da apetit investitora za sve većim državnim dugom slabi, pa je pitanje gdje će zemlje naći svježi novac.
– Mnoge razvijene zemlje mogu se u srednjoročnom periodu naći na rubu dužničke krize – napisala je u izvještaju Agathe Demarais, direktorica globalnog predviđanja za EIU.
To se nadovezuje na činjenicu da su mnoge evropske zemlje koje su među najgore pogođenim epidemijom, poput Italije i Španije, već imale slabu fiskalnu poziciju prije pojave koronavirusa.
Italija postala glavni trgovinski partner BiH
Španija i Italija su najteže pogođene zemlje na svijetu po broju slučajeva koronavirusa nakon Sjedinjenih Država. BiznisInfo podsjeća da je Italija posljednjih mjeseci prije pandemije prestigla Njemačku kao najveći trgovinski partner BiH. Za ovu godinu MMF predviđa pad italijanske ekonomije za 9 posto.
Veliki dio južne Evrope još se bori s godinama štednje od prethodne krize, dodala je Demarais, a ove zemlje opterećuju visok dug, fiskalni deficit i starenje stanovništva.
– Dužnička kriza u bilo kojoj od tih zemalja brzo bi se proširila na druge razvijene zemlje i tržišta u nastajanju, slanjem globalne ekonomije u drugu, možda mnogo dublju ekonomsku krizu – istakla je ona.
D. Sinanović
