Advertisement

Status grada Goraždu otvara nova vrata – evropskih fondova

0

Nakon četiri godine Vlada Federacije BiH prihvatila je inicijativu lokalnih vlasti Goražda da ova Općina dobije status grada. Sada je odluka u rukama Parlamenta Federacije BiH. Lokalne vlasti i građani očekuju dobru vijesti, koja će, tvrde, znatno doprinijeti bržem i boljem privrednom razvoju Goražda.

Prirodnih bogatstava na pretek. Renomiranih preduzeća nikada dovoljno. Posjeduju međunarodni certifikat da su povoljno poslovno okruženje. Borba za svako radno mjesto je, kažu lokalne vlasti i mještani, učinila Goražde jednom od najrazvijenijih općina u Federaciji BiH. Status grada im otvara nova vrata, evropskih fondova.

“Kada se pojavi investitor mi smo već spremni što brže i što lakše doći do njihove potrebne, saglasnosti, papirologije… Država jeste komplikovana, međutim sve je ipak na lokalnim zajednicama”, smatra Muhamed Ramović, načelnik Općine Goražde.

Prevent je tek dio pozitivne ekonomske priče Goražda. Na etiketama autopresvlaka širom svijeta piše “proizvedeno u Bosni”. Za izniman kvalitet brine se oko 1.500 radnika. U planu imaju proširenje kapaciteta.

“U 2012. kada se gradila ova firma, ona se izgradila sa svim potrebnim dozvolama za tri mjeseca. Znači 90 dana i mi smo uselili sa svom infrastrukturom i uposlenici su počeli da rade za sve ovo”, kazala je Lejla Ferhadbegović, direktorica Prevent Goražde.

Građani uglavnom zadovoljni životom. Status grada Goražde je trebalo dobiti davno. Stariji kažu lijep grad, miran, grad budućnosti i grad mogućnosti, mladi ipak imaju malo drugačije mišljenje.

Problem je, kažu, putna infrastruktura. Izvoz raznih roba u više od 40 zemalja svijeta otežan putevima koji vode preko opasnih planinskih prevoja. Stoga ih raduje vijet o kraćem putu na relaciji Sarajevo-Goražde.

“Preko Prače tunelom od nekih pet kilometara koji bi izlazio u selo Podhranjen i komunikacija bi se kretala iznad tvornice Pobjeda, a dolazila u grad. Sa sadašnjih 97 kilometara, koliko je Goražde udaljeno od sarajevske Vijećnice, putem preko Romanije ova komunikacija bila bi do 60 kilometara”, navodi Dževad Terović, Privredna komora BPK. (N1)