Ambicije Evrope u pogledu energetike su poprilično jasne: stvoriti budućnost niske emisije ugljendioksida kroz transformisanje proizvodnje i distribucije struje. Ipak, trenutna situacija izgleda kao papreno skup rusvaj.
Globalni pad snabdijevanja gasom, gušenja kod obnovljivih izvora energije, te najsporiji vjetar u Sjevernom moru u posljednjih 20 godina i turbine koje stoje, doprinijeli su skoku cijena, od struje do uglja.
Vlade se spremaju da intervenišu kako bi zadržale kuće toplima, piše Bloomberg, prenosi Blic.
Cijene energenata su podivljale kako se ekonomije postepeno oporavljaju od pandemije. U istom trenutku kako je naglo rasla potražnja na tržištu, opadala je ponuda.
Elektrane na ugalj se polako gase, zalihe gasa su mnogo niže nego što je uobičajeno, a zavisnost čitavog kontinenta od obnovljivih izvora energije čini se da postaje slabost.
Čak i sa blagim vremenskim uslovima, 1. oktobra se gasom trgovalo po cijenama od čak 100 eura po megavat satu. To je čak 400 posto više nego početkom ove godine.
Kakve veze imaju cijene gasa sa cijenom struje?
Oko 23 posto struje u EU se 2019. godine proizvodilo od gasa, tik iza nuklearnih elektrana u kojima se proizvodi 26 posto struje u EU. Struju je generalno jako teško skladištiti, što znači da se velike promjene u cijenama energenata vrlo brzo preslikaju na nestabilnost same cijene struje.
Velike baterije postoje, naravno, i ta tehnologija se razvija zavidnim tempom, ali nedovoljno brzo kako bi odgovorila na sadašnje potrebe obnovljivih izvora.
Neke evropske zemlje su čak postale uvozno zavisne od zemalja koje obiluju energijom.
Zašto se dešava pad ponude?
Skladišta prirodnog gasa su krajem ljeta, u periodu koji je poznat po obnavljanju zaliha ovog energenta, zabilježila najniže količine gasa u posljednjih 10 godina. Isporuke i snabdijevanje iz Rusije su smanjene, zato što i oni sami renoviraju svoja skladišta, dok su je gas iz pravca Norveške stizao u manjem obimu zbog poslova održavanja velikih sistema i stanica.
Sa tim na umu, cijene bi, u slučaju da u Evropi žele da privuku tečni gas iz Azije, morale da idu još više, jer Kina gomila rezerve energenata za predstojeću zimu.
Zašto je Kina bitna za tržište energetike u Evropi?
Zato što je Kina najveći potrošač struje na svijetu, i iz Pekinga je ranije naređeno svim kompanijama u vlasništvu države da po svaku cijenu osiguraju dovoljne zalihe energenata.
Kako se određuje cijena struje u Evropi?
Komunalna preduzeća i velike kompanije kupuju i prodaju energiju tj. struju godinama unaprijed, oslanjajući se u najvećoj mjeri na prognoze o ekonomiji i dugoročnim troškovima goriva. Šire evropsko tržište je tradicionalno bilo fokusirano na cijenu za naredni dan, a aukcije su nudile tu cijenu kao referentnu vrednost.
Trgovci podnose ponude i ponude za svaki sat na osnovu svojih proračuna ponude i tražnje, a zatim se prosječna cijena obračunava na berzi koja upravlja tržištem. Potrošačke cijene, sa druge strane, određuju državni regulatori nakon što komunalna preduzeća zatraže promjene tarifa na osnovu toga koliko su platili za veleprodaju električne energije, ulaganja u prenos i ukupno za održavanje svojih mreža.
Šta je to novo u ovom sistemu?
Eksplozija obnovljivih izvora energije, koji struju ne proizvode konstantno kao što to rade generatori na fosilna ili nuklearna goriva. Promjene u vremenskim okolnostima mogu da naprave ozbiljne promjene u cijeni energije, te se tržišta za kraće vremenske rokove kasnije istog dana su postala vitalna.
Koliko Evropa zavisi od vjetra?
Zemlje na sjevernim obalama Evrope, kao što su Velika Britanija, Njemačka i Skandinavske zemlje su postale lideri u proizvodnji struje od vjetra i povezanoj tehnologiji. U Španiji, rast broja solarnih elektrana i vjetroparkova je dostigla novi rekord.
Čak 44 posto ukupne količine struje u toj zemlji nastaje iz tih izvora. Francuska takođe proizvodi struju od vjetra, ali proizvodnjom u toj zemlji i dalje dominiraju nuklearne elektrane.
Koje zemlje su u najvećem riziku da ostanu bez struje?
One sa ograničenim vezama sa komšilukom. U krizi, te zemlje neće moći da imaju korist od umreženog tržišta u Evropi, koja omogućava da struja ide tamo gdje je najpotrebnija i gdje je moguća najveća zarada.
Irska elektromreža je u septembru upozorila da postoji veliki rizik od nestašice zbog manjka vjetra. Takođe, veliki broj elektrana u Britaniji je prosto staro i kvare se sa vremena na vrijeme. Ako se velike nestašice pojave zajedno sa manjkom vjetra i sunca, i oni bi mogli da ostanu bez struje.
Šta ovo znači za zelenu agendu?
Obnovljivi izvori energije donose sa sobom ogromnu volatilnost cijena, i može da se ispostavi da će tranzicija čitavog kontinenta i dostizanje zacrtanih klimatskih ciljeva biti otežani zbog toga.
U Njemačkoj, na primjer, energetska politika je građane koštala milijarde eura kroz subvencije.
Visoki predstavnik EU za klimu, Frans Timermans je rekao da više cijene ne smiju da naruše odlučnost bloka da proširi obnovljivu energiju i da bi umjesto toga industrija trebala da ubrza kako bi učinila jeftinu zelenu energiju dostupnom.
