Advertisement

Šta se krije iza velikog rasta potrošnje u BiH

0

Podatak prema kojem je u julu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle potrošnja koja je evidentirana putem fiskalnih uređaja u Federaciji veća za gotovo 400 miliona maraka upućuje na nekoliko zaključaka.

Prvi je veći broj gostiju, odnosno turista koji posjećuju BiH, a naročito tokom ljetnih mjeseci, a konkretne podatke o posjetima znat ćemo za nekoliko mjeseci.

Istovremeno, povećanje evidentirane potrošnje upućuje i na aktivno učešće dijaspore u ekonomskim tokovima BiH, odnosno u ovom slučaju Federacije BiH, piše Večernji list.

Drugi faktor koji također valja uzeti u obzir odnosi se na i dalje prisutna inflacijska kretanja koja su uslovljena porastom cijena, a dokaz je i podatak za juni ove godine u kojem su, u odnosu na isti mjesec lani, hrana i bezalkoholna pića u prosjeku skuplji za 0,93 posto, alkoholna pića i duhan za četiri posto, stanovanje i režijski troškovi za 1,1 posto, namještaj, uređaji za domaćinstvo i redovno održavanje kuće za 0,8 posto.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za juli 2024. godine iznosi 2977,80 KM, dok je u istom mjesecu prošle godine iznos bio 2827,30 KM.

Uzevši u obzir sve navedene razloge, dolazimo do podataka koji upućuju na znatno veću evidentiranu potrošnju, pa je tako promet fiskalnih uređaja na području FBiH za juli 2024. iznosio 6 milijardi i 54 miliona maraka, dok je, primjerice, u istom mjesecu prošle godine, promet evidentiran na razini od 5 milijardi i 661,8 miliona maraka. Dakle, razlika je 392 miliona maraka.

Kada govorimo o lokalnim samoupravama, prvih deset mjesta drže veliki gradovi, ali i nekoliko manjih poput Tešnja i Širokog Brijega.

U posljednjem slučaju promet u julu iznosio je 169 miliona maraka, što je više za 16,1 milion u odnosu na lanjski mjesec. Široki Brijeg, svojom pozicijom na 9. mjestu po ukupno ostvarenoj potrošnji, pozicionirao se ispred znatno većih lokalnih zajednica, a takvo što upućuje i na visok životni standard, odnosno tradicionalno jaku poslovnu zajednicu s velikim brojem dobro plaćenih radnih mjesta.

U Tešnju slično stanje – potrošnja u julu iznosila je 241 milion maraka i veća je za 45 miliona u odnosu na lanjski juli, a zanimljivost je i činjenica je evidentirana potrošnja u tom gradu veća nego u općini Novo Sarajevo, gdje je promet iznosio 225 miliona maraka.

Na prvom mjestu po evidentiranoj potrošnji je općina Ilidža s 519 miliona KM, što je porast za 92 miliona maraka u odnosu na juli lani, a slijedi općina Novi Grad Sarajevo s 453 miliona KM i uz porast od 5,3 miliona.

Na trećem mjestu je Tuzla s prometom fiskalnih uređaja od 364 miliona KM i rastom od 19,5 miliona maraka, a nakon nje dolazi Mostar s 346 miliona maraka i uz rast od 18,5 miliona maraka.

U općini Sarajevo Centar evidentiran je promet od 321 miliona KM i rast od oko 2,5 mil. KM. Među 10 lokalnih zajednica s najvećom potrošnjom je i Zenica s 214 miliona KM, ali i padom od 55,7 miliona maraka, kao i Lukavac sa 156 miliona maraka, ali i rastom od 24,7 miliona maraka.