Šta se krije iza ruske investicije od 312 miliona KM u BiH?!

0

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupne direktne strane investicije u BiH u prvih devet mjeseci prošle godine iznosile su gotovo 1,44 milijarde KM.

Dok se čekaju podaci za cijelu 2023. godinu, zanimljivo je da je najviše investicija u periodu januar–septembar u BiH stiglo iz Rusije. Riječ je o iznosu od 312,6 miliona KM, a ulaganja se isključivo odnose na RS.

– Prema dostupnim podacima, učešće investicija iz Rusije odnosi se uglavnom na ruski “NeftegazInKor”, državnu kompaniju koja je odranije u vlasništvu većinskog paketa “Rafinerije Brod” i distributivne mreže. Može biti i da su to finansijske transakcije, pozajmice njihovim kćerkama kompanijama. Znat će se, pak, šta je u pitanju, jer prava direktna strana ulaganja su ona gdje se izgradi novi proizvodni pogon, otvore radna mjesta – kaže za “Avaz” Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.

Za razliku od ostalih, ruske investicije u BiH ne vide se na terenu. S obzirom na to da se radi o zemlji na čijem je čelu Vladimir Putin, koja je zbog agresije na Ukrajinu pod međunarodnim sankcijama, pozadinu trebaju utvrditi nadležni državni organi.

– EU je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, blizu 70 posto izvoza se odnosi na zemlje EU, tako da je to nešto što se ne smije zanemariti. Ne ulazim u domen politike, već mi u PK funkcioniramo u skladu s interesima naših članica koje su u direktnoj zavisnosti od svih dešavanja u EU, prvenstveno Njemačkoj i Austriji, jer s te dvije zemlje jedino imamo pozitivan skor. To se mora imati u vidu kad se donose neke veće politike – ističe Jašarspahić.

Najviše stranih investicija zabilježeno je u finansijskim uslužnim djelatnostima (315,3 miliona KM), proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (311,9 miliona KM), proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (157,3 miliona KM).

Strana ulaganja u prvih devet mjeseci prošle godine veća su za 23,9 posto u odnosu na isti period od godinu ranije. Ipak, pozitivan trend mogao bi biti doveden u pitanje zbog političke retorike i događaja koji nas u svjetske medije vraćaju kao prostor nesiguran za investiranje.

– Najvažnije je da nikada nijedan ozbiljniji investitor koji je došao nije napustio BiH. BiH se tretira kao zemlja nesigurna za ulaganje, što u suštini nije tačno. Institucionalni okvir postoji, samo je potrebno snažnije podržati osnivanje privrednih zona, ali na način kao u Turskoj, gdje imaju poseban zakon o industrijskim zonama. Najavljen je i značajan zakon o strateškom planiranju, koji bi propisao kako se neka investicija može brže provesti ako je u okviru onih strateških – ističe Jašarspahić.