Slovenija lani s budžetskim deficitom od 3,5 milijardi eura

0

Slovenski državni budžet u prošloj je godini, uz pad prihoda od 10,4 posto u odnosu na 2019. i povećanje rashoda za 26,8 posto, zabilježio deficit od 3,5 milijardi eura, prema preliminarnim podacima koje je  u utorak objavilo ministarstvo finansija.

Ukupni prihodi lani su iznosili 9,1 milijardu eura, a rashodi 12,6 milijardi, što je prema službenim ocjenama u prvom redu posljedica negativnih ekonomskih posljedica krize oko pandemije Covida-19, te mjera kojima je za pomoć privredi i stanovništvu morala u tom razdoblju intervenirati vlada.

Porezni prihodi realizirani prošle godine iznosili su 7,6 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura manje nego u prethodnoj godini. Subvencije iz budžeta povećane su lani za čak 238 posto u odnosu na one iz godine prije toga, te dosegnule 1,4 milijarde eura, a povećan je i dug državnog budžeta, koji je krajem 2020. iznosio 34,3 milijarde eura.

Kako je u utorak na konferenciji za novinare kazao Matej Lahovnik, ekonomski  savjetnik vlade za krizu izazvanu pandemijom, vlada predlaže da se subvencioniranje poduzeća i građana produži i na prvi kvartal ove godine, a zakonski paket u tom smislu obuhvaća u prvom redu mjere za održavanje radnih mjesta, ali i drugih nadoknada, budući da se znatniji rast i oporavak očekuju tek u drugoj polovini godine.

”Lani je zbog mjera zatvaranja insolventnost bila veća u sektoru uslužnih djelatnosti. Zato među ostalim predlažemo produženje mjere čekanja na rad sve do kraja aprila, s mogućnošću  produženja do kraja juna, a predlažemo i subvencije za podizanje visine minimalne plaće”, kazao je Lahovnik.

Dodao je da je Slovenija danas ipak u boljem položaju nego što se činilo lani na početku pandemije, pa već može razmišljati o izlaznoj strategiji iz krize i ponovnom rastu.

“Mislim da smo u nekim prognozama previše pesimistični jer nismo svjesno koliko je stanje bolje nego lani.  Imamo dovoljno medicinske i zaštitne opreme i tri već registrirana cjepiva. Naša su poduzeća još uvijek relativno nisko zadužena, a štednja stanovništva se povećala, barem statistički. No, sada moramo stvoriti uvjete da ljudi počnu trošiti, da taj novac počne cirkulirati”, kazao je Lahovnik.

Hina