Do sada je za Sarajevo Business Forum 2020. prijavljeno 198 projekata, kazala je za BiznisInfo Edina Hasečić, direktorica Sektora za poslovanje s pravnim licima Bosna Bank International koja je organizator događaja.
Prema njenim riječima, od toga je 57 je iz poljoprivrede, deset je iz oblasti edukacije i sporta, 60 iz energetskog sektora, 34 projekta su iz oblasti infrastrukture i nekretnina, metalna i drvna industrija ponudile su 30 projekata, iz turizma su 82 poslovne ideje, dok su zasada samo 3 prijavljena projekta iz IT-a. Također, još 11 projekata prijavljeno je iz grupe „ostalih“.
Lista projekata nije konačna, registracija i prijava projekata je na neki način tek otvorena i započeo je proces prijave.
– Prošle godine imali smo 350 prijavljenih projekata. Naravno, naš cilj je da ovaj broj ove godine bude i veći, ali to zavisi od spremnosti naših ljudi da svoje ideje prezentuju, odnosno pripreme u formi koja je prepoznatljiva i čitljiva za investitore i poslovne ljude iz svijeta i domaće i investitore iz dijaspore – kazala nam je Hasečić.
U narednom periodu očekuje se povećano interesovanje. Projekti se mogu prijaviti putem web stranice. Da bi vlasnik projekta imao mogućnost sastanaka sa potencijalnim investitorima i poslovnim partnerima potrebno je da se registruje i na vrijeme obezbijedi svoju akreditaciju, odnosno da lično učestvuje u radu Foruma.
Hoteli, tržni centri, fabrike…
Inače, kako se može vidjeti među dosad predloženim projektima za SBF 2020, riječ je o velikom broju veoma atraktivnih investicija. Jedna od njih je žičara za panoramsko razgledanje Mostara čiji je predlagač gradski Zavod za prostorno planiranje. Žičara je duga 5,4 kilometra a procijenjena vrijednost je 12,8 miliona eura.
Više projekata predložila je kompanija Gramas iz Sarajeva. Između ostalog predlažu gradnju hotela sa 5 zvjezdica u Crnoj Gori u vrijednosti od 41 milion eura.
Atilla Group Sarajevo također će se na SBF-u pojaviti sa više ambicioznih projekata, među kojima je i kompleks Neretva Residence u Konjicu, kao i luksuzno naselja Konjic Resort.
Javno preduzeće “ZOI `84” Sarajevo također predlaže više projekata, uključujući hotel Igman, kojeg prodaje za 2.556.500 eura.
Predložen je i veliki broj energestkih objekata, a jedan od glavnih pouđača u tom polju je Elektroprivreda BiH. Među projektima se nalaze Blok 8 Termoelektrane Kakanj te nekoliko hidro i vjetro elektrana.
Najveći broj projekata zasad je delegirala Agencija za promociju stranih investicija (FIPA). Jedan od njih je turistički resort “Golden Shell” u Neumu čija je procijenjena vrijednost 50 miliona eura.
Među FIPA-inim projektima je izgradnja hotela sa 5 zvjezdica na Skenderiji. Hotel bi imao 17 spratova i gradio bi se kod platoa Skenderija. Vrijednost ovog hotela je 57 miliona eura. Predložena je i gradnja hotela na Brusu iznad Sarajeva, te brojnih drugih hotela na bh. planinama.
Zanimljiv projekat je izgradnja velikog tržnog centra VMC Mall (Vaso Miskin Crni) na Pofalićima, između zgrade Energoinvesta (sada Vlada FBiH) i Binga (nekadašnji Interex).
Ovdje bi se gradio veliki tržni centar na 6 spratova i toranj sa 18 spratova. Projekat je vrijedan 100 miliona eura, a lokalni partner osigurao bi polovinu tog novca.
Među dosad predloženim projektima nalazi se i veliki broj fabrika, od proizvodnje autodijelova, preko drvne industrije, do prerade voća i povrća itd.
Susreti uživo naročito važni
– Raduje nas što smo imali priliku vidjeti na našim promocijama SBF-a u različitim gradovima i kantonima da postoji veliko interesovanje i potreba za predstavljanjem projekata na Sarajevo Business Forumu – istaknula je Hasečić.
Neodvojiv dio same konferencije pa i samih projekata jeste organizacija B2B sastanaka na kojima se direktno uspostavlja kontakt.
– Imali smo priliku na prethodnim forumima predstaviti više veoma kvalitetnih i vrijednih projekata koji su našli put do investitora i koji su svoje ideje i realizovali – kaže naša sagovornica.
Prema njenom mišljenju, strani investitori mogu biti zadovoljni ponuđenim portfoliom projekata, te idejama i mogućnostima.
– Mislim da je najvažnije osloboditi se predrasuda o velikim i malim projektima. Jer su i investitori različitih kapaciteta i interesovanja. Veoma je važno da imamo među projektima one koje nude lokalne zajednice: općine, kantoni – i država. To takođe mogu biti veliki infrastrukturni projekti od regionalnog značaja, ali i manji, koji rješavaju određene potrebe stanovništva – dodaje Hasečić.
BiH ima velike potencijale
Komentirajući činjenicu da, generalno gledano, dominiraju projekti iz oblasti turizma, nekretnina i energije, ona kaže da se radi o oblastima za koje BiH ima velike prirodne potencijale koji nisu dovoljno iskorišteni.
– Svakako su prirodne ljepote i nekretnine, stambeni kompleksi ili turistički kompleksi, privlačni za investitore iz arapskih zemalja, ali ne treba zaboraviti činjenicu da su investitori iz ovih zemalja prisutni i u drugim sferama: poljoprivredi, prehrambenoj industriji, industriji građevinskih materijala i drvopreradi. Takođe treba istaći činjenicu da je naša zemlja veoma interesantna i za investitore iz Zapadne Evrope, te imamo njihova ulaganja u proizvodne kapacitete u industrijskim zonama. Nama nedostaje više promocije uspješnih investicija koja bi sigurno doprinijela animiranju novih takvih ulaganja – naglašava Hasečić.
Na opasku da je mali broj projekata iz IT industrije, ona kaže da je ta industrija veoma potentna i da se očekuje da i ova oblast bude zastupljena u većem broju. No, dodaje, treba imati na umu da su ovi projekti specifični i na neki način možda imaju i lakši put za direktni kontakt sa investitorima i realizaciju partnerstava. Ne treba zanemariti ni činjenicu da su oni manje-više prisutni u određenim segmentima u svim projektima, obzirom da su neizostavan dio svake djelatnosti.
Na kraju, zanimalo nas je da li očekuju i ove godine prisustvo velikih investitora kao i prethodnih godina na SBF-u.
– Naravno, mi već sada imamo potvrđen dolazak velike delegacije iz Malezije, Indonezije, Bahreina, Turske, Ujedinjenih Arapskh Emirata, Saudijske Arabije i bh. dijaspore. Ove godine ponovo fokus stavljamo na dijasporu koja se već sad uveliko pojavljuje kao investitor na našim područjima i naš cilj je da uvezivanjem znanja i iskustava, ali i kapitala koje naša dijaspora ima gradimo BiH kao poveznicu i most između Istoka i Zapada – zaključuje Hasečić.
Kako napraviti projekat
Inače, kako smo već rekli, zasad je najviše projekata predloženo iz FIPA-e. Direktor ove agencije Gordan Milinić kazao je za BiznisInfo da je dobrodošao svaki događaj koji promoviše Bosnu i Hercegovinu i njene investicijske, turističke i druge potencijale.
– SBF stavlja u fokus Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu i cijeli region. FIPA podržava organizaciju SBF vjerujući da je događaj dobra prilika za susret vlasnika projekata i investitora, te unapređenje imidža zemlje i regije – kazao nam je Milinić.
Prema njegovim riječima, da bi projekat bio privlačan za strane investitore, neophodno je da bude komercijalno i financijski atraktivan i izvodljiv, kao i da jasno ukazuje na povrat uloženog novca i kreiranje profita u što kraćem vremenskom periodu.
Kada su u pitanju investicioni projekti koje FIPA promoviše u njima je uvijek naznačeno koji je trenutni status projekta tj. da li je projekat samo poslovna ideja, da li je spreman za investiranje ili je njegova realizacija u toku.
– Da bi se privuklo više investicija iz arapskih zemalja, potrebno je, prije svega, pripremiti projekte koji su interesantni za njih u pogledu veće vrijednosti investicije, načina ulaganja, brzine povrata ulaganja, spremnosti projekta za investiranje (urađenih studija izvodljivosti, pripremljene infrastrukture i slično). Svakako smatramo da se SBF treba fokusirati i na tržišta tradicionalno najvećih zemlja investitora u BiH, i to prije svega EU (Austrija, Njemačka, Italija, Švicarska, Nizozemska), te UK, SAD i drugih azijskih zemalja – naglasio je direktor FIPA-e.
Dodaje da Bosna i Hercegovina ima mnoštvo potencijala za razvoj uključujući razne sektore a posebno poljoprivredu i preradu hrane, energetiku, turizam, drvni sektor, metalnu i automobilsku industriju, IT i mnoge druge.
– Uzimajući u obzir da najveći broj stranih gostiju koji su učesnici SBF dolaze iz zemalja Bliskog istoka koje su svoj rapidni razvoj i globalnu prepoznatljivost upravo temeljili na razvoju sektora nekretnina i turizma, sasvim je razumljivo da takve poslovne prilike žele da pronađu i u BiH. Sa druge strane ukoliko se pogleda struktura ukupni stranih ulaganja u BiH do sada, najveći dio tih ulaganja se odnosi na sektor proizvodnje (34%) i bankarstva (25%), a u znatno manjoj mjeri nekretnina (4%) i turizma (1%) – naglasio je naš sagovornik.
BiznisInfo.ba