Centralne banke podržavaju cikluse postepenog povećanja stopa • Stabilni izgledi u SE/JIE • Ekonomija u eurozoni bolja od njene reputacije •Austrija: umjereni ekonomski oporavak • Povoljan kraj godine na Bečkoj berzi
Raiffeisen RESEARCH, organizaciona jedinica Raiffeisen Bank International AG (RBI) objavio je 28.09.2016. dvije strategije za tržišta kapitala pod nazivom „Strategija za Srednju i Istočnu Evropu“ i „Globalna tržišta“ za četvrti kvartal 2016. godine. Ovoga puta je direktor Global Research-a, Peter Brezinschek, stavio akcenat na trenutno okruženje koje karakteriše niska kamatna stopa, što će se po njegovom mišljenju nastaviti tokom dužeg vremenskog perioda.
“Još od bankrota braće Lehman 2008. godine, centralne banke posluju u kriznom okruženju i kontinuirano ističu opasnosti prebrzog odustajanja od veoma ekspanzivne monetarne politike. Ovo je uglavnom rezultat činjenice da se mandat centralnih banaka značajno promijenio tokom proteklih godina: pored stabilnosti cijena, posebno u finansijskom sektoru, u fokusu su se našli i rast i zaposlenost. Postojanje nekoliko ciljeva zahtjeva dodatne, nekada i „egzotične“ instrumente, koji opet moraju biti precizno usklađeni. Pored toga, inflacijski cilj do 2 procenta više nije maksimalan, već se smatra prosječnom vrijednošću. Ovako složeno okruženje ukazuje na činjenicu da centralne banke širom svijeta reaguju sporije i rjeđe, što rezultira ciklusima postupnog povećavanja stopa. U proteklim kvartalima ovo je praktično pokazao FED (Američka centralna banka), budući da su povećanja kamate već značajno odgođena”, izjavio je Brezinschek.
AnaIitičari Raiffeisen RESEARCH-a očekuju povećanje kamate u Sjedinjenim Državama tek u decembru, nakon faze reevaluacije koja bi bila praćena novim povećanjem sredinom 2017.godine. Sa druge strane Atlantika, analitičari očekuju da će Evropska centralna banka (ECB) najaviti produženje programa kupovine obveznica (kvantitativne olakšice, QE) najkasnije do decembra. Smanjenje obima bi trebalo početi tek u drugoj polovini 2017. godine. Stoga se promjena kamatnih stopa u euro zoni ne očekuje prije druge polovine 2018. godine.
Efekat na devizna tržišta
Opreznija politika kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama dala je nešto prostora euru. Različit trend Američke centralne banke i Evropske centralne banke bi trebao podržati američki dolar. Nakon snažnog povratka, ruska rublja bi u narednim mjesecima trebala zadržati stabilnost u odnosu na američki dolar. Kao rezultat toga, slabiji odnos EUR/USD rezultiraće stalnim rastom ruske rublje u odnosu na euro. I dalje je prisutna velika povezanost između ruske rublje i cijena nafte. Očekuje se vrijednost švicarskog franka 1,10 u odnosu na euro – i dalje bez većih fluktuacija. Britanska funta će i u 2017. godini biti izložena riziku devalvacije. Valute u SIE-u će zadržati stabilnost u odnosu na euro, samo će poljska zlota biti izložena većim fluktuacijama zbog političkih odluka.
Efekat na tržišta kapitala
Zahvaljujući nastavku podrške u likvidnim sredstvima od strane centralnih banaka širom svijeta čak i u uslovima negativnih kamatnih stopa na tržištima novca, analitièari Raiffeisen RESEARCH-a, u naredna tri kvartala, vide optimističnije izglede za rizičnije klase aktive, kao što su korporativne obveznice i dionice. Ističu, međutim, da su Evropa i Japan nešto atraktivnija tržišta u odnosu na Sjedinjene Države. Tamo gdje 10-godišnja dospijeća imaju tek ograničeni potencijal rasta, izgledi u pogledu prinosa u narednih dvanaest mjeseci su također značajno revidirani. Zemlje SIE karakteriše veliki priliv likvidnih sredstava, kako na strani dioničkog tržišta, tako i obveznica. Međutim, na godišnjoj osnovi, 10-godišnji prinosi na državne obveznice bi trebali biti viši. Sa druge strane, obveznice Rusije i Turske nude komparativno visok kupon i privlačnije su.
I dalje stabilna cijena nafte
Prema ocjenama analitičara Raiffeisen RESEARCH-a, cijene nafte bi trebale zadržati stabilnost između 45 i 50 američkih dolara po barelu Brent nafte do početka 2017. godine, a što bi trebalo dovesti do veće stope inflacije u četvrtom kvartalu na globalnom nivou. Tokom cijele 2017. godine, cijene nafte će rasti do prosjeka od 55 USD po barelu Brent nafte, ali isključivo ako u drugoj polovini 2016. godine tekuće, dobro opskrbljene, globalne zalihe nafte budu ispražnjene i ako Saudijska Arabija ne bude i dalje odvrtala slavinu.
Stabilni izgledi u SE/JIE
Globalni priliv likvidnosti očigledno utiče i na region SIE. Iako monetarna politika nije jedini razlog rasta, monetarna ekspanzija u državama kao što su Mađarska i Rumunija veoma dobro doprinose povoljnoj poslovnoj klimi. Politika niskih kamatnih stopa u velikom dijelu SE i JIE stvara prostor za izuzetno ekspanzivnu poziciju ECB. Stoga su istorijski niske kamatne stope na tržištu novca i djelimično na tržištu kapitala jedine moguće jer je većina cijena u regionu u opadanju. Međutim, opadajući trend cjenovne spirale koji traje od 2014. godine nema utjecaja na plate koje bilježe nominalni rast sa godišnjim prosjekom od 4 procenta (u Mađarskoj čak i više). Imajući u vidu značajan porast zaposlenosti i istovremeno značajno smanjenje stope nezaposlenosti, privatna potrošnja ostaje pokretač rasta u regionu SE/JIE.
U SE izgledi u pogledu rasta BDP-a ostaju stabilni na 3,0 procenta, dok su očekivanja za SIE povećana za 0,8 procentualnih poena na 4,0 procenta. Prognoze u pogledu stopa rasta BDP-a u Hrvatskoj (2,3 procenta), Bugarskoj (3,0 procenta) i Rumuniji (5,2 procenta) su sada znatno bolje nego u proteklom kvartalu. U 2017. Godini, Raiffeisen RESEARCH očekuje stabilan rast od 3,3 procenta u SE i JIE.
U Rusiji i Ukrajini se nastavlja postepeni ekonomski oporavak. „I dalje vjerujemo da će ruska ekonomija zabilježiti pad od 0,5 procenata u 2016. godinu, a očekujemo rast od 1,0 procenta naredne godine. U Ukrajini moramo umanjiti našu prognozu za 2016. godini sa 1,5 procenata na 1,0 procenat, ali i dalje očekujemo 2,0 procenta u 2017. godini. Bjelorusija značajno trpi zbog slabe potražnje iz Rusije, što nas je navelo da korigujemo našu prognozu za 2016. godinu sa minus 2,0 procenta na minus 3,0 procenata i sa 1,0 procenta na 0 procenata za 2017. godinu”, rekao je Brezinschek vezano za dešavanja u regionu IE-a.
Ekonomija u eurozoni bolja od njene reputacije
“Paradoksalno, raspoloženje u Evropi je lošije od onog koje pokazuju stope rasta,” sumirao je Brezinschek ekonomske poglede na eurozonu. Uprkos stalnom izvještavanju o ekonomskoj zabrinutosti, godišnji finansijski pokazatelji u Evropi su prihvatljivi. I pored Brexita, koji je i formalno dodatno odgođen, utjecaj izvan Ujedinjenog Kraljevstva je za sada pod kontrolom. U 2016. godini Raiffeisen RESEARCH očekuje rast BDP-a od 1,6 procenata u eurozoni, što je uglavnom podržano snažnim ekonomskim faktorima. Također, očekuje se ubrzani rast u Sjedinjenim Državama u drugoj polovini 2016. godine, koji bi se trebao zadržati na 2,4 procenta u 2017. godini.
Austrija: umjereni ekonomski oporavak
U Austriji, najvažniji vodeći pokazatelji sugerišu nastavak blagog ekonomskog oporavka, što je uglavnom podržano domaćom potražnjom. Sve u svemu, stvarna stopa BDP-a bi trebala rasti za 1,4 procenta u 2016. godini, praćena stopom od 1,3 procenta naredne godine i 1,5 procenata u 2018. godini. Ovo je direktni efekat glasanja o Brexitu (pad vrijednosti BDP-a i usporavanje ekonomskih aktivnosti) na austrijski izvoz. I pored umjerenog ekonomskog oporavka, stvarna stopa BDP-a u Austriji će vjerovatno ostati ispod stope BDP-a u eurozoni (2016: 1,6 procenata; 2017: 1,5 procenata; 2018: 1,7 procenata). Razlika u inflaciji u odnosu na eurozonu i dalje ostaje. Očekuje se da inflacija u Austriji dostigne 1,0 procenat (eurozona: 0,3 procenata), u 2017. godini 2,0 procenta (eurozona: 1,3 procenta) i 2,1 procenat u 2018. godini (eurozona: 1,6 procenata).
Zahvaljujući povoljnoj klimi, prognozira se rast stope zaposlenosti na 1,3 procenta, što je više nego u prethodnoj godini (0,9 procenata). Međutim, očekuje se da će stopa nezaposlenosti porasti, obzirom da zbog raznih faktora (migracije iz novih zemalja EU, pristupa azilanata tržištu rada, većeg učešća žena i starijih osoba) rast zaposlenosti neće moći apsorbovati povećanje radne snage.
Povoljan kraj godine na Bečkoj berzi
Nakon pada uzrokovanog glasanjem o Brexitu krajem juna, ATX bi se mogao značajno oporaviti i ostvariti rast za oko 20 procenata. Stoga je oporavak austrijskog indeksa bio znatno jači nego na ostalim evropskim tržištima. U SIE-u su se tržišta kapitala u Mađarskoj i Rusiji izdvojila sa povećanjem koje do sada iznosi 17 procenata odnosno 13 procenata. Analitičari Raiffeisen Centrobank su optimistični u pogledu razvoja u četvrtom kvartalu i očekuju da će povećanje ATX-a dostići 2.500 poena do kraja godine u pozitivnom okruženju evropskog tržišta kapitala. Trenutno je ATX ocijenjen PER-om od 12,5 za 2016. godinu i oko 11 u 2017. godini.
