O zdravoj i kvalitetnoj prehrani brine se sve više građana. Stoga i ne čudi što su organski proizvedeno povrće, voće, različite vrste brašna, ali i mnogi drugi proizvodi sve popularniji. Ipak, mnogi od nas, kada odluče kupiti ove namirnice, ne znaju gdje ih mogu nabaviti.
Uskoro to više neće biti problem, jer od 1. januara naredne godine sa radom počinje prva bh. online platforma sa provjerenim organskim proizvođačima u BiH i regionu, piše Byka.
Iza ove odlične poslovne ideje stoji mlada Banjalučanka Maja Miljević, apsolventica na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, koja se krajem prošle godine posvetila organskoj proizvodnji hrane i pokrenula brend “Zdrava logika.”
„Riječ je o online platformi koja će nuditi profile sa osnovnim informacijama o organskim i ekološkim proizvođačima u BiH i regionu. Pored profila, biće vidljivo šta svaki od proizvođača trenutno ima u ponudi od proizvoda. Sama platforma će služiti da kupci direktno stupaju u kontakt sa proizvođačima i na taj način prave i moguće trajnije veze. Zdrava logika će biti u posredničkoj ulozi, ali više ne i u kupoprodajnom procesu. Pored informacija, nudićemo i neku vrstu kontrole kojom ćemo garantovati da svi proizvođači koji su na platformi Zdrave Logike stvarno proizvođači koji imaju organske i ekološke proizvode. Na samoj platformi će biti i aktivna komunikacija sa našim agronomom, gdje će svi korisnici platforme – proizvođači i kupci moći stupiti u kontakt sa našim agronomom i, ukoliko imaju potrebu, doći do stručne pomoći za svoju proizvodnju“, objašnjava Maja.
I dok novi finalni koncept platforme sa radom počinje 01.01.2017.godine, već od 01. decembra stranica ide live i tokom ovog mjeseca biće otvorena mogućnost da korisnici šalju sugestije, a sve u cilju da se na kvalitetan način unaprijedi rad platforme.
Maja se na ovaj korak odlučila jer je prvobitni koncept po kome je funkcionisala Zdrava Logika – prodavnica i dostava na kućnu adresu – bio neodrživ.
„Nismo imali toliko ekonomskih problema koliko smo naišli na sistemske probleme u oblasti organske/ekološke domaće proizvodnje. U jednom trenutku smo se našli u ulozi edukatora i tržišta i proizvođača, što je dosta uticalo na naše troškove. Nažalost, naše tržište još uvijek ne prepoznaje proizvode koji imaju veću vrijednost poput organskih proizvoda, a sistem nije dao zaštitu samom proizvođaču u smislu obezbjeđivanja dobrih uslova za tržište. Potražnja i volja tržišta postoji, ali je potrebno još par godina razvoja kako bi smo došli do tačke da proizvođači mogu da ponude određeni kvalitet, a kako bi kupci razumjeli o kakvoj se robi stvarno radi“, naglašava Maja, koja je ideju za svoj brend Zdrava logika dobila tokom boravka u Velikoj Britaniji, gdje je završila specijalni program obrazovanja iz oblasti preduzetništva i marketinga.
Tada je shvatila kakvim prirodnim resursima i bogatstvima raspolažemo i da, uz malo truda, možemo ponuditi kvalitetne proizvode, ne samo na bosanskohercegovačko, već i na svjetsko tržište.
Potom joj je najteže bilo ubijediti najbliže članove porodice i prijatelje da ću se upustiti u vlastiti posao u državi kao što je Bosna i Hercegovina. Sama ideja je uskoro naišla na odobravanje okoline i to joj je uveliko pomoglo u ostvarivanju samog koncepta Zdrave Logike.
Država, proizvođači, kupci
Što se tiče zakonske regulative, smatra da je najveći problem što ne postoji okvirni dokument na nivou BiH koji će pomoći svim organskim proizvođačima da se kategorišu, sertificiraju i plasiraju svoje proizvode, kako na domaće, tako i na inostrano tržište. Poznaje, kaže, puno proizvođača koji imaju volju, elan i spremni su uložiti i vlastita sredstva, ali im često ova proizvodnja predstavlja veliki rizik jer ne postoje dokumenti koji će im pomoći da zaista naprave zaokružen krug u oblasti organske proizvodnje.
S druge strane, često problem nije ni u državnim institucijama, nego i u samim akterima koji traže pomoć i podršku ili podsticaje.
„Naišla sam na mnoge proizvođače koji su uložili u hektare organskih zasada mnogo novca i resursa, ali da prije toga nisu dobro istražili tržište i našli plasman za robu. U tim situacijama, država ne može da pomogne, jer je država administrativni mehanizam, a ekonomski sistem prvenstveno zavisi od ponude i potražnje, kao i korištenja preduzetničkih i marketiških vještina kako bi se ostvario plasman. Takođe, naišla sam i na proizvođače koji imaju dogovorene plasmane, ali koji zbog lične nemarnosti i nedovoljne informisanosti naprave propust u samom kvalitetu proizvodnje. Svakako da je uloga državnih institucija bitna u pogledu stvaranja „zaštite“ i proizvođača, a time i davanja sigurnosti kupcu, stvaranja dobrih uslova za poslovanje, a sve ostalo je na proizvođaču. Uz zajedničko udruživanje se mogu postići dobri rezultati za sve“, naglašava ona.
Dodaje da, kada je riječ o kupcima, njima nije toliko bitno hoće li se jabuka zvati organska, ekološka, domaća ili samo jabuka, koliko im je bitno da ta jabuka bude iz provjernog uzgoja, odnosno da mogu da imaju neki vid deklaracije. Tako je svim kupcima Zdrave logike, kaže, najznačnije bilo što su rađeni fitopatološki nalazi za voće i povrće koje su mogli naći u njihovoj prodavnici, a samim tim i deklaracija koja je potvrđivala porijeklo namirnica kao i to da nisu tretirane hemijskim sredstvima.
Kako pokrenuti biznis, opstati i ostati u BiH?
Na pitanje šta smatra najvažnijom lekcijom koju je naučila i može li, iz vlastitog iskustva, izdvojiti nekoliko savjeta za sve one koji razmišljaju o pokretanju vlastitog posla, rekla je da je najvažnije ne brzati i pustiti da svaka aktivnost doživi svoj proces. Njoj je, kaže, jako dobro iskustvo bilo to što nije puno uložila na početku rada Zdrave Logike – tek onoliko koliko je bilo potrebno da proizvod doživi maksimalan kvalitet. Tek nakon godinu dana rada, kada je prikupila više informacija, zaključila je da nije dobra ideja da i dalje ulaže u isti koncept, već da treba da ga izmijeni i olakša sebi poslovanje.
I uprkos svakodnevnom „kukanju“ i odlasku mnogih bh. građana u zapadno-evropske zemlje, Maja vjeruje da nije bitno gdje čovjek živi, već šta živi u čovjeku.
„Tržište je jedinstveno i mislim da nikada nismo imali veću slobodu odlučivanja u vidu ličnog razvoja. Moja tetka u Australiji izrađuje ručne radove koji su tradicionalno vezani za Bosnu i Hercegovinu i našla je svoje tržište. Nama je sada dostupna informacija koje se poslovne vještine traže u Japanu, ali i u Južnoj Americi ili bilo gdje na svjetu. Razlog zbog kojeg bih se ja odlučila da odem je loša infrastruktura koju nudi Bosna i Hercegovina, a tiče se osnovnih ljudskih potreba. Razlog koji me i dalje drži u BiH je naša tradicija, porodica i prijatelji, kao i ljubav prema zemlji iz koje potičem, jer život nije toliko dug da bi se tako lako odrekla tih stvari. Moj san se tek počinje ostvarivati, a opisala bih to kao zadovoljstvo koje počinjem da osjećam kroz rezultate svog rada i svih segmenata svog života trenutno“, rekla je na kraju razgovora za Buku Maja.
6yka.com
