Malo koji radnik Volkswagenove fabrike u Volfsburgu mogao je zamisliti da će taj 29. mart 1974. godine tako sudbonosno uticati na kompaniju u kojoj su zarađivali hljeb.
Kriza se osjećala na svakom koraku, nakon dugo vremena opao je i interes sa “bubom”, pa su čelnici Volkswagena računali na velikim gubitkom na kraju godine. Tog 29. marta sa trake je izašao prvi VW Golf, ali očekivanja nisu bila velika.
Projekt nasljednika “bube” dugo se vukao po ladicama šefova, napravljeni su i neki prototipi za koje je ocijenjeno da nemaju šanse na tržištu.
Prva ideja o novom Volkswagenu, preteči Golfa, pojavila se još 1958. godine, ali njenu realizaciju je spriječila činjenica da “buba” još nije dostigla svoj vrhunac. Deceniju kasnije je stara ideja aktuelizovana kroz prototip EA 266 koji je na zahtjev Volkswagena razvio Porsche.
EA 266 je pokretao vazdušno hlađeni centralno postavljeni motor, a dizajnerski je izgledao kao skraćena verzija Volkswagena 411. Zbog visokih troškova projekt je zaustavljen, ali je VW samostalno razvio prototip EA 276 koji se znatno više približio budućem konceptu Golfa.
Ponovo je, ovaj put zadnjim dijelom, prototip ličio na model 411, dok je EA 276 slijedio trendove sa prednjim pogonom i bokser motorom u nosu koji se, međutim, još nije hladio vodom.
Kada je Kurt Lots, šef Volkswagena, 1969. godine posjetio salon automobila u Torinu bio je oduševljen studijama mladog italijanskog dizajnera Đorđeto Đurđara.Tada 31-godišnji dizajner pozvan je u Volfsburg gdje je dobio zadatak da konstruiše nasljednika “bube”, mada ni u samom Volkswagenu nisu bili “načisto” oko koncepta i dizajna budućeg automobila.
Đurđaro je uporedo razvijao čak tri modela za Volkswagen (Passat, Golf, Scirocco), a velika naftna kriza 1973. godine u prvi plan stavila je kompaktnog nasljednika “bube”.
Prva generacija Golfa bio je automobil dužine 3,7 metara, težine 750 kilograma, moderno koncipiran hatchback sa samonosećom karoserijom, poprečno postavljenim i vodom hlađenim 4-cilindrašem u “nosu”.
U odnosu na “bubu” pružao je mnogo više udobnosti i sigurnosti, s početnom verzijom koju je pokretao 1,1 litarski benzinac snage 50 “konja”, dovoljan za postizanje maksimalnih 140 kilometara na čas. Kupci dubljih novčanika mogli su da nabave snažniju verziju sa 1,5 litarskim motorom (70 KS).
Osim kriznih vremena, razlog za uzdržanost šefova Volkswagena bile su i negativne “recenzije” Golfa u nekim njemačkim medijima. Tako je uticajni Frankfurter Allgemeine Zeitung pisao da je “cijenom jednostavno preskup u odnosu na ono što pruža”.
Srećom po Volkswagenovi kupci nisu mislili tako. Golf je postigao ekspresan uspjeh u čitavom svijetu. U oktobru 1976. godine izrađen je milioniti primjerak, a vremenom se proširila GTI i dizelska verzija (1976), Golf Cabriolet (1979) i turbodizelaš GTD (1982).
U ljeto 1978. Golf je dobio plastične branike, a dvije godine kasnije veća zadnja svjetla i moderniju instrument-tablu. Proizvedeno je ukupno 6,72 miliona primjeraka Golfa “jedinice” koji je penzionisan 1983. godine, mada je u Južnoj Africi izrađivan sve do 2009. godine kao VW City Golf.
GTI je došao iz tajnosti
Nezaobilazan dio priče o uspjehu Golfa je GTI verzija. Za nastanak su zaslužni inženjeri Herbert Šuster i Alfons Lovenberg iz istraživačkog odjeljenja Volkswagena koji su u prvu generaciju Golfa ugradili 1,6 litarski benzinac snage 110 konja iz modela Audi 80 GTE.
Ovaj posao radili su u tajnosti jer su šefovi ranije odbijali svaku pomisao na sportsku verziju. Čak i kada su Šuster i Lovenberg predstavili GTI spreman za proizvodnju uprava je bila skeptična. Ipak dali su zeleno svjetlo nakon što su razvojni inženjeri dali garanciju da će biti dostignuta godišnja prodaja 5.000 vozila.
Kada je 1976. godine na tržište stigao Golf GTI interes kupaca nadmašio je sve procjene. Već u prvoj godini prodato je čak 50.000 vozila! Tako je rođen GTI-kult koji živi do danas, a u međuvremenu je više od dva miliona GTI verzija Golfa pronašlo put do kupaca. (CDM Portal)
