Agencija za ekonomski razvoj Grada Prijedora osnovana je 2003. godine, a za 15 godina rada uspostavila je instrumente podrške preduzetništvu i prerasla u Agenciju koja se ne bavi samo razvojem ekonomije nego i cijelog društva.
Projekt menadžer Goran Rodić za BiznisInfo je govorio o tome šta je bio prioritet 2003. godine, a šta je prioritet sada.
– Agencija je osnovana 2003. godine u vremenu koje je bilo vrlo teško za Grad Prijedor. U tom periodu kulminirale su neprilike vezane za proces privatizacije i stečajne procese koji su se dešavali u lokalnim preduzećima. Upravo tih godina Prijedor je dostigao nisku tačku kada su u pitanju ekonomske aktivnosti, a pogotovo zaposlenost. No 2003. godine, pojavila se Svjetska banka sa prijedlogom prema tada Opštini Prijedor da zajedno sa Zenicom izradimo strategiju razvoja preduzetništva i podrške malim i srednjim preduzećima. Postojala je procjena da Zenica i Prijedor zbog slične naslijeđene ekonomske strukture imaju problem sa nedostatkom preduzetničkog duha kod ljudi i da se ljudi teško odlučuju da započnu vlastiti biznis, te da postoji potreba da se pruži podrška pokretanju biznisa. I kao jedan od predloženih projekata u okviru Strategije nastala je i PREDA – kaže Rodić koji je u Agenciji od njenog osnivanja.
U skladu sa Strategijom, PREDA se uhvatila u koštac sa nedostatkom podrške razvoju preduzetništva te je nastojala da poboljša ekonomsku sliku i zaposlenost na području grada.
Goran Rodić
Grad Prijedor je zajedno sa PREDA-om sve do 2010. godine bio maksimalno fokusiran na kreiranje instrumenata lokalnog ekonomskog razvoja koji su povezani sa instrumentom podrške preduzetništvu.
– Koristili smo svaku priliku da dobre prakse pokušamo primijeniti, a instrumente podrške razviti i prilagoditi svojim potrebama. Tako smo 2010. godine zaokružili set sistemskih instrumenata koje nudimo poslovnoj zajednici. To praktično znači da se preduzetništvo razvija od nivoa srednje škole u kojima učenici stiču znanja i vještine za razvoj preduzetništva, a da svi potencijalni preduzetnici na raspolaganju imaju podsticaje od Grada da pokrenu biznis, obezbijede neophodan prostor i mentorstvo u poslovnom inkubatoru, kao i prostor u okviru industrijske zone u kojoj se mogu dalje razvijati – kaže Rodić.
Podrška početnicima u biznisu
Počelo se 2003. godine sa izvođenjem vannastavnih aktivnosti – treninga iz oblasti preduzetništva u srednjim školama. Smatramo da je realizacija ovih aktivnosti značajno doprinijela uvođenju preduzetništva u nastavne planove i programe srednjih škola, tako da danas učenici dobijaju pristup elementarnim znanjima i poslovnim vještinama, te pokretanju i relizaciji poslovnih inicijativa.
Prijedor je jedna od rijetkih lokalnih zajednica koja raspolaže sa dva inkubaciona prostora za preduzetnike – početnike. Jedan prostor namijenjen je za klasične prerađivačke biznise, a drugi za informacione i komunikacijske tehnologijee. U proizvodnom inkubatoru trenutno je smješteno 5 poslovnih subjekata, a u IT inkubatoru 7 poslovnih subjekata.
Poslovni subjekti u inkubatoru mogu boraviti od 3 do 5 godina, ali i nakon toga Grad im nastavlja pružati podršku kroz razvijen sistem podsticaja za zapošljavanje i samozapošljavanje, kao i kroz ulaganja u infrastrukturno opremanje industrijske zone u kojima se stvaraju povoljni i kvalitetni uslove za poslovanje.
Pogled iz zraka na Poslovni inkubator
To su instrumenti koje su Agencija PREDA i Grad Prijedor razvijali, a danas su dio uobičajene prakse podrške poslovnoj zajednici, a Grad kroz budžet odvaja značajna sredstva za njihovo funkcionisanje na godišnjem nivou.
Uspješne priče
– Sistem koji smo uspostavili funkcioniše i mi već imamo primjere uspješnih firmi koje su počele poslovati u inkubatoru da bi zatim prešle u industrijsku zonu i nastavile sa rastom i investicijama. Jedna od njih je i firma Edna Metalworking. To je firma koju je osnovao investitor iz dijaspore, Prijedorčanin koji je ovdje prepoznao priliku i počeo se baviti metalopreradom. Počeli su u inkubatoru, a za dvije godine su se razvili toliko da sad imaju 20 zaposlenih i imaju vrlo ambiciozne planove. U industrijskoj zoni zatražili su zemljište i planiraju nove investicije – kaže Rodić.
Još jedan od mehanizama podrške malim i srednjim preduzećima je i Kreditno-garantni fond – Fondacija za razvoj Grada Prijedora. Naime, 2010. godine osnovana je Fondacija za razvoj koja funkcioniše na principima kreditno-garantnog fonda i preko koje Grad vrši kreditiranje lokalne privrede. Do sada je garancije koristilo 135 poslovnih subjekata za investicije u iznosu od preko 7,7 miliona KM.
Fondacija izdaje garancije za komercijalne kredite tako da je Grad Prijedor garant za kredit koji banka odobri privrednom subjektu. Grad je za ove namjene izdvojio milion KM a sa multiplikatorom 5, čime je privrednicima na raspolaganje stavljeno 5 miliona KM garantnog portfolia.
– Grad je garant na 50 posto vrijednosti odobrenog kredita, a pored toga i subvencionira kamatu za one privrednike koji ne smanjuju broj zaposlenih i koji redovno izmiruju obaveze. Na taj način Grad obezbjeđuje subvenciju za iznos kamate, koji privrednicima omogućava povrat kredita po stopi od samo 1 %. Na osnovu interesovanja privrednika vidimo da je ovaj instrument vrlo tražen, a sada radimo na tome da ga dodatno unaprijedimo i učinimo još povoljnijim – pojašnjava Rodić.
Priča o PREDA-i ne završava ovdje. Nakon što je 2010. godine zaokružen instrumentarij podrške, u Agenciji su se okrenuli izazovnom području koje je sada gorući prioritet, a to je funkcionisanje tržišta rada.
Industrijska zona Celpak WEST
– Imamo dobar instrumentarij, ali sada je potrebno razvijati ljudske resurse, da bi svi ovi instrumenti mogli biti dobro iskorišteni. Uspostavili smo saradnju sa obrazovnim institucijama, u prvom redu sa srednjim stručnim školama. Privrednicima nedostaju radnici sa potrebnim znanjima i vještinama. Zbog toga smo odlučili da damo podršku školama da unaprijede proces obrazovanja i da što bolje pripreme učenike za praktičan rad. Želimo da djeci na raspolaganju bude tehnologija koja je aktuelna i znanja koja im garantuju ulazak na tržište rada. Za poboljšanje kvaliteta praktične nastave kroz projekte Agencije PREDA nabavljena je oprema u vrijednosti od preko 600.000 KM. Imajući na umu trend sve većeg odlaska mladih jasno je da je ovo za sve prioritet broj jedan – kaže Rodić.
Podrška obrazovanju koju pruža Agencija PREDA-a odvija se na dva nivoa. Pored redovnog procesa tu je i obrazovanje odraslih. Promjene u obrazovnom sistemu su dugoročna priča čiji se efekti mogu očekivati tek nakon završetka školovanja jedne generacije učenika.
Princip cjeloživotnog učenja se razvija kroz nekoliko projekata u partnerstvu sa školama i Zavodom za zapošljavanje RS, a razvijaju se aktivne mjere podrške zapošljavanju koje podrazumijevaju izvođenje programa osposobljavanja nezaposlenih lica.
– Ideja na kojoj radimo jeste da formiramo grupu poslodavaca iz različitih sektora koja će redovno voditi aktivnost osposobljavanja radne snage u skladu sa svojim potrebama. Trenutno realizujemo program za obuku zavarivača u koji je uključeno pet firmi, a organizator je Mašinska škola Prijedor. Oni administrativno provode projekat i izvode teoretski dio nastave, a praktični dio obuke se odvija u poslovnim subjektima. Učesnici obuke u firmama imaju mentora, a nadgledaju ih i profesori. Kurs traje 240 časova, od čega 40 časova teorije, a 200 časova prakse. Povratne informacije su dobre, jer za određeni broj polaznika obuke postoje dobri izgledi za zasnivanje radnog odnosa nakon završetka obuke – kaže Rodić i dodaje kako ovi programi za mnoge predstavljaju „drugu šansu“.
Ovakav sistematičan pristup razvoja podrške poduzetništvu pomogao je Prijedoru da privuče nekoliko velikih investicija. Napore koje provode na osiguravanju kvalitetne radne snage prepoznalo je nekoliko velikih kompanija koje su upravo Prijedor odabrale za izgradnju svojih pogona koji će zaposliti po nekoliko stotina ljudi.
– Ovaj sistem pomogao nam je da privučemo nekoliko velikih investicija. Jedna velika firma iz mašinske industrije prepoznala je sve što radimo i odlučila da dođe u Prijedor. Tu je i jedno tekstilno preduzeće koje će zaposliti 800 radnika. Oni žele garanciju da će imati kvalitetnu radnu snagu. Upravo zato je osposobljavanje za tržište rada sad naš prioritet – zaključuje Rodić.
