Potrošnja energije u Evropskoj uniji (EU) smanjena je u razdoblju od 1990. do 2015., ali je porasla ovisnost o uvozu fosilnih goriva, koja i dalje čine glavni izvor energije, premda su sve članice smanjile njihov udio u potrošnji, pokazao je najnoviji izvještaj Eurostata.
Ukupna potrošnja energije na nivou EU u navedenom je razdoblju smanjena za 2,5 posto, na milijardu i 626 miliona tona ekvivalenta nafte (Mtoe), objavio je evropski statistički ured u ponedjeljak. Nivo potrošnje smanjen je i za 11,6 posto u odnosu na najviši nivo dosegnut 2006. od gotovo milijardu i 840 miliona tona ekvivalenta nafte.
Sudjelujući s gotovo tri četvrtine u EU potrošnji energije u 2015. godini, fosilna goriva i dalje predstavljaju daleko najveći izvor energije, premda njihov udio konstantno opada proteklih desetljeća. U 2015. je iznosio 73 posto, nasuprot 83 posto 1990. godine.
Međutim, u istom se razdoblju ovisnost EU-a o uvozu fosilnih goriva povećala – na 73 posto uvezenih fosilnih goriva u 2015., sa svega nešto iznad polovine, odnosno 53 posto u 1990. godini.
Drugim riječima, dok je 1990. godine jedna uvezena tona fosilnog goriva dolazila na svaku proizvedenu u EU, do 2015. godine taj je omjer narastao na tri tone uvezene za svaku proizvedenu u EU, navodi se u saiopćenju statističkog ureda EU.
Njemačka najveći potrošač u EU
Njemačka je u 2015. ostala najveći potrošač energije u EU, s 314 miliona tona ekvivalenta nafte, odnosno 19 posto ukupno potrošene energije u 28-članoj EU.
Slijede Francuska, s 253 Mtoe ili 16 posto, Velika Britanija sa 191 ili 12 posto te Italija, sa 156 ili 10 posto. U usporedbi s 1990. najveći pad potrošnje energije u 2015. zabilježen je u tri baltičke zemlje – u Litvi, za 57 posto, u Latviji za 45 i u Estoniji za 37 posto.
U Hrvatskoj je potrošnja u tome razdoblju smanjena za gotovo 12 posto, na 8,5 miliona tona ekvivalenta nafte u 2015. godini.
Nasuprot njima, najveći rast potrošnje zabilježen je na Cipru, za 41 posto, u Irskoj za 38, te u Španjolskoj i Austriji za 35, odnosno 33 posto.
Pad udjela fosilnih goriva u energetskoj potrošnji u svim članicama
U razdoblju od 1990. do 2015. godine sve su zemlje članice zabilježile pad udjela fosilnih goriva u energetskoj potrošnji, pri čemu je najizrazitiji pad imala Danska, s čak 91 na 69 posto. Slijede Latvija s padom na 61 posto, s 83 posto, te Rumunjska, gdje je udio smanjen na 74 posto, s 96 posto.
Velika je većina članica, međutim, ostala u velikoj mjeri ovisna o fosilnim gorivima u potrošnji energije, pokazao je izvještaj. U samo tri zemlje članice udio fosilnih goriva bio je manji od 50 posto energetske potrošnje, pri čemu je u Švedskoj iznosio 30 posto, u Finskoj 46 a u Francuskoj 49 posto, navodi se nadalje u izvještaju.
U većini članica u porastu ovisnost o uvozu fosilnih goriva
U većini članica EU-a u razdoblju od 1990. do 2015. porasla je ovisnost o uvozu fosilnih goriva, pri čemu je daleko najizrazitiji skok zabilježila Velika Britanija, na 43 posto u 2015. godini, sa svega dva posto 1990. godine. U Poljskoj je, na primjer, skočila na 32 posto, sa svega jedan posto.
Najmanje ovisne u 2015. o uvozu fosilnih goriva bile su Danska, sa svega četiri posto, te Estonija, sa 17 posto, pokazao je izvještaj. (Hina)
