Jedan od kriterija za realizaciju projekta bit će i zapošljavanje radne snage, odnosno prioriteti će biti oni projekti koji zapošljavaju više ljudi.
Vlada Federacije na posljednjoj sjednici usvojila je listu od 107 najznačajnijih investicijskih projekata. Za njihovu realizaciju, prema procjenama, bit će potrebno obezbijediti 21 milijardu maraka. Ovi projekti treba da doprinesu ubrzanom razoju domaće privrede.
Portparolka federalnog premijera Asja Čengić za Faktor kaže da će Vlada istrajati na onim projektima od kojih će najviše novca ostati u BiH, odnosno za koje se potrebne sirovine i usluge mogu obezbijediti u našoj zemlji.
– Primjera radi, izgradnjom autocesta i drugih infrastrukturnih objekata, ili hidroelektrana, od svake marke uložene u ove projekte 75 feninga ostaje u BiH. Zbog toga će naš prioritet upravo biti njihova realizacija – dodala je Čengić.
Drugi bitan kriterij prilikom određivanja prioriteta u realizaciji, prema riječima savjetnice premijera FBiH Amre Džendušić, bit će zapošljavanje ljudi. Upravo zbog toga se pri vrhu liste nalazi Koidor Vc i brze ceste, čija izgradnja zahtijeva veliki broj radnika.
Uzgoj malina
Osim infrastrukturnih projekata, na listi najznačajnijih investicijskih projekata nalaze se i oni iz oblasti energetike, turizma i poljoprivrede.
– Posebno značajan potencijal BiH ima u oblasti poljoprivrede. Primjera radi, u posljednjih nekoliko godina značajno je povećan uzgoj malina, sa oko 2.000 tona na 15.000 tona godišnje. Zbog toga ćemo nastojati na sve moguće načine pomoći ovoj oblast. Među moguće mjere pomoći spada i podrška vlastitoj proizvodnji rasada ili uspostava instituta za maline. Veliki potencijal predstavlja i izvoz mesa u Tursku, jer omogućava stočarima da povećaju uzgoj goveda. Naša šansa je i uzgoj organske hrane, s obzirom na to da naše poljoprivredno zemljište nije zagađeno različitim štetnim materijama – istakla je Asja Čengić.
Iako u većini slučajeva na selima žive stari ljudi, postoje područja u kojima su mladi ovu privrednu granu vidjeli kao priliku za rješavanje životnih problema.
– To se posebno odnosi na područje središnje Bosne, odnosno dijelove između Zenice, Travnika i Doboja, gdje se sve više mladih ljudi okreće poljoprivredi kao načinu svog zaposlenja – kazala je Čengić.
Poseban dio priče u vezi sa realizacijom projekata jeste pronalaženje novca.
Korištenje ambasada
– Za mnoge energetske projekte investitor će biti Elektroprivreda BiH. Što se tiče izgradnje putnih komunikacija, Autoceste FBiH imaju određena akumulirana sredstva koja će biti uložena u nastavak izgradnje Koridora Vc. Osim toga, uprava Autocesta već pregovara s Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Svjetskom bankom o obezbjeđenju novih kreditnih linija koje će biti uložene u izgradnju najvažnije putne komunikacije u našoj zemlji – napomenula je Amra Džendušić, dodavši da će potencijalnim investitorima biti ponuđene različite mogućnosti ulaganja, kao što su modeli koncesije ili javno privatnog partnerstva.
“Promotivna kampanja“ investicijskih projekata bit će vršena na način koji je do sada malo ili nikako korišten u našoj zemlji.
– Projekte ćemo potencijalnim investitorima nuditi putem naših ambasada i diplomatsko-konzularnih predstavništava širom svijeta. Osim toga, o njima ćemo razgovarati sa svim ambasadorima akreditovanim u našoj zemlji. Također, domaće firme koje posluju u inostranstvu će moći “nuditi“ ove projekte potencijalnim ulagačima – naglasila je Amra Džendušić.
Vranduk, Mesihovina, Podveležje, Banovići…
Prema riječima Asje Čengić, cjelokupna lista projekata podijeljena je na tri grupe, prema stepenu pripremljenosti za realizaciju. U prvoj grupi se nalaze projekti čija je realizacija već počela, ili se početak može uskoro očekivati, i to su:
– HE Vranduk, vrijedan 120 miliona KM – potpisan ugovor sa konzorcijem Strabag i Končar – uskoro počinje gradnja
– VE Msihovina, vrijedan oko 200 miliona KM – potpisan ugovor sa Siemensom – uskoro počinje gradnja
– VE Podveležje – raspisan tender za izbor izvođača, ugovor se očekuje za oko tri mjeseca
– TE Tuzla, blok 7, vrijednost oko 1,4 milijarde KM – sklopljen ugovor sa kompanijom CDGC iz Kine
– TE Banovići, vrijednost 935 miliona KM – sklopljen ugovor sa kompanijom Bong Fang iz Kine
– Turistički grad „Buroj Ozone“ na Prečkom polju kod Trnova, vrijednost oko 1,8 milijardi KM – potpisan ugovor sa kompanijom „Buroj Property Development“ iz Dubaija
– Nastavak izgradnje Zeničke zaobilaznice na Koridoru Vc
– Most Počitelj na Koridoru Vc
– Brza cesta Lašva – Travnik
– Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša
– Brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Livno
– Rasterećenje magistralne ceste Đurđevik – Živinice – Tuzla
– Modernizacija magistralne ceste Neum – Stolac – gradnja već u toku
– Tunel Karaula – uskoro završetak gradnje
Problem pretvoren u priliku
Zanimljiva je priča o tome kako je nastala ideja o izgradnji termoelektrane Banovići, vrijedne više od 900 miliona KM. Prema riječima Asje Čengić, izgradnjom bloka 7 Termoelektrane Tuzla smanjit će se potreba za mrkim ugljem iz Banovića. Zbog toga su u ovom mjestu odlučili da krenu u izgradnju termoelektrane kojoj će biti isporučivan ugalj iz obližnjeg rudnika.
– Termoelektranu će graditi ista kompanija koja je gradila i TE Stanari, ali će instalirana tehnologija biti za jednu generaciju naprednija, kako bismo ispunili zahtjeve Evrope o emisiji ugljendioksida i drugih štetnih materija. Osim toga, tehnologija će dozvoljavati da se kao gorivo koriste pomiješani mljeveni ugalj i drvna masa – kazala je Čengić.
Uz termoelektranu u Banovićima će biti izgrađena i cementara.
– Otpad stvoren radom termoelektrane koristi se kao sirovina za proizvodnju cementa. S obzirom na to da je u cijelom regionu primjetan nedostatak cementa, odlučeno je da postoji opravdanost izgradnje cementare u Banovićima – dodala je Čengić.
Uskoro i lista 100 najpoznatijih proizvoda
Amra Džendušić je naglasila i da Vlada FBiH priprema listu 100 najpoznatijih proizvoda iz BiH, koja će biti ponuđena stranim investitorima.
– Primjetno je da mnogi potencijalni strani ulagači uopće ne znaju šta se sve proizvodi u BiH. Zbog toga ćemo im ponuditi ovu listu, odnosno mogućnost da kupuju te proizvode, ili da ulože novac u postrojenja za njihovu proizvodnju – dodala je Džendušić. (Faktor)
