Postoji 25% izgleda za recesiju u SAD-u u idućih dvanaest mjeseci

0

Izgledi da američka ekonomija uroni u recesiju u sljedećih 12 mjeseci porasli su na 25 posto, dok su izgledi za povećanja kamata američke centralne banke sve manji, pokazuje najnovija anketa Reutersa.

U anketi provedenoj ove sedmice među 110 ekonomista smanjene su procjene rasta najveće svjetske ekonomije u ovoj godini, pa se sada u prosjeku očekuje rast od 2,4 posto, sporije nego lani. 

Razlog je tome usporavanje rasta drugih najvećih svjetskih ekonomija, Kine i eurozone, kao i trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine. 

“Postoji mnogo neizvjesnosti i postoje neki dobri razlozi za prognoziranje usporavanja u 2019. godine u usporedbi s 2018.”, kaže Jim O'Sullivan, ekonomist High Frequency Economicsa.

U četvrtak je ulagače na svjetskim berzama neugodno iznenadio i podatak o oštrom padu prometa u trgovini na malo u SAD-u, što ukazuje na slabljenje potrošnje, najvećeg pokretača rasta američke privrede.

Promet u maloprodaji pao je u decembru za 1,2 posto na mjesečnom nivou, najviše od septembra 2009. godine, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali rast od 0,2 posto.
Zbog toga su analitičari smanjili procjene rasta američke privrede u četvrtom tromjesečju prošle godine na 2 posto. U Reutersovim anketama posljednjih su mjeseci analitičari u više navrata isticali kako je trgovinski rat SAD-a i Kine predstavlja značajan rizik za američku ekonomiju.

Više od polovine ekonomista u najnovijoj anketi upozorilo je da bi daljnja eskalacija trgovinskog rata potaknula sljedeću recesiju u SAD-u. S druge strane, u anketi iz jula 2018. godine 60 posto ekonomista je izjavilo da trgovinski rat ne predstavlja značajan rizik.

Prema novoj anketi, izgledi za recesiju u sljedećih godinu dana porasli su na 25 posto, dok su u januaru iznosili 20 posto. Izgledi za recesiju u sljedeće dvije godine kreću se, pak, na 40 posto.

Zbog toga je sve manje vjerojatno da bi američka centralna banka nastavila s politikom povećanja ključnih kamatnih stopa, nakon što ih je prošle godine povećala čak u četiri navrata za po 0,25 postotnih bodova. 

“Svakako ima smisla da Fed zaustavi svoju politiku kako bi se vidjelo kako se stvari odvijaju, jer nije nemoguće da će ekonomija u 2019. godini usporiti zbog oslabljenog globalnog rasta, strožih finansijskih uvjeta i jenjavanja fiskalnih poticaja”, kaže Jim O'Sullivan.

Hina