Kada se u Kini rodi žensko dijete, roditelji zasade stablo. Kada dođe vrijeme za kćerkinu udaju, roditelji od tog stabla prave namještaj i poklanjaju ga kćerki kao miraz.
Drvo o kome govori kineska priča je paulovnija, kinesko carsko drvo. Uzgoj ovog brzorastućeg drveta sve je popularniji širom svijeta zbog njegovog kvaliteta, elastičnosti i višestrukih mogućnosti upotrebe. Zahvaljujući aktivnostima Udruženja poljoprivrednika iz Vogošće, prve sadnice paulovnije posađene su u junu ove godine i u Kantonu Sarajevo a njihovi vlasnici već za 3 do 4 godine osjetiće prve ekonomske efekte.
Muhamed Hamo Softić, predsjednik Udruženja, pojašnjava da je toliko vremena potrebno da stablo paulovnije počne da cvate i postane medonosno. Za pčelare kojih je u vogošćanskoj regiji mnogo, to će puno značiti jer je cvijet paulovnije za 15% medonosniji od cvijeta bagrema.
Muhamed Hamo Softić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Vogošća
– Nakon 3-4 godine, drvo počinje cvijetati. Ima predivne cvijetove jarkih boja. Listovi paulovnije narastu i do 30 – 40 cm i stvaraju divan hlad. Nakon sedam godina, drvo se već može sjeći ukoliko ga koristite za pelet i ogrijev. Ukoliko se koristi za drvnu industriju može se sjeći nakon 9 godina a zbog svoje izuzetne elastičnosti pogodno je ne samo za izradu namještaja već i za izradu predmeta kao što su muzički instrumenti, brodovi i jahte, daske za jedrenje sl. Puno je kvalitetnije od hrasta i drugog drveća koje inače i sporije raste – kaže Softić.
Posredstvom Udruženja, od novembra prošle godine naručeno je i prodato 2700 sadnica paulovnije. Kupci su uglavnom građani koji su čuli za sve prednosti sadnje paulovnije i žele se i sami u tome okušati. Drvo nije zahtjevno za sadnju i održavanje a ne traži ni poseban kvalitet zemlje. U toku prve dvije godine potrebno ga je često zalijevati a na jednom dulumu može se posaditi 60 do 70 sadnica.
– Osim što brzo raste, paulovnija je izuzetno zahvalna i zbog činjenice da jednom posječeno drvo nastavlja rasti i za nekoliko godina možete ga opet posjeći, i tako sedam puta. To je izuzetno značajno ako znamo da od sječe jednog stabla možete dobiti i preko jednog kubika drva a kubik ovog drveta izuzetno je skup. Jedini zahtjev je da se ne sadi na močvarnom zemljištu – kaže Softić.
Ne čudi zato što je u Bosni i Hercegovini niklo već nekoliko plantaža paulovnije. Kako još ni na jednoj plantaži paulovnija nije prispjela za sječu, još uvijek nije formirano ni tržište cijena.
Sve više plantaža paulovnije u BiH
No, Vogošći bi sadnja paulovnije mogla donijeti i puno više od ekonomskog benefita: zbog svog izuzetno jakog i dubokog korijena, paulovnija predstavlja odličnu zaštitu od klizišta.
– U Vogošći ima oko 120 evidentiranih klizišta, što je najviše na prostoru Federacije BiH. Za nas bi sistematična sadnja paulovnije mogla biti spas. Zato smo u sljedećoj godini u saradnji sa Općinom Vogošća i Kantonom Sarajevo planirali da sva zemljišta kojima prijete klizišta planski zasadimo paulovnijom. Radi se o oko 100 duluma zemljišta – kaže Softić.
Interes za paulovnijom stalno raste. Udruženje svakodnevno prima upite zainteresovanih a Softić i kolege svakodnevno prezentiraju mogućnosti koje paulovnija nudi kao i svoje buduće planove. Među njima su i saradnja sa školama na sadnji paulovnije koja bi za školska dvorišta obezbijedila hlad kao i pravljenje mednih oaza.
Udruženje koristi svaku priliku za promociju sadnje paulovnije
Bojana Šutvić
