Svi znamo što nas je dočekalo na početku 21. stoljeća, ali ovako su ljudi u Jugoslaviji 60-ih godina vjerovali da će se stvari razvijati.
“Jugoslavija u 21. stoljeću” bila je tema koja je prije 45 godina zanimala mnoge.
Pitanja su bila brojna, a ljude je najviše zanimalo kakve će biti svjetske prilike, što se može očekivati od tehnološkog napretka, što će sve ljudima biti dostupno.
Temu budućnosti 1969. godine pokrenuo je Stane Stančić, urednik nekadašnje Borbe. Mnogi ugledni stručnjaci i analitičari tada su dali svoje mišljenje o tome kako će Jugoslavija izgledati 2000. godine.
Predvidjeli su transplantaciju organa, novi način telekomunikacija, nove medicinske tehnike, ali nisu predvidjeli raspad Jugoslavije.
– Vizija života koji nas čeka nakon tri desetljeća, a koju će dočekati dvije trećine danas živih Jugoslavenа, nije zanimljiva samo kao skup atraktivnih pretpostavki, podataka o životnom standardu o kojem danas možemo samo sanjati, već i kao ozbiljna opomena da je u svakom segmentu života nužno dugoročno planiranje bez kojeg su mogući mnogi sudbonosni promašaji – navodi se u tekstu koji je prenesen na blogu Yugopapir.
Predviđanja ekonomista: Jugoslavije će biti kao Švedska
Američki futurolozi svijet su 2000. godine vidjeli kao svijet podijeljen u šest grupa: vidno postindustrijska (s 60 do 200 dolara po stanovniku), u razvoju (s 200 do 600 dolara), zrela industrijska (s 600 do 1500 dolara), visoko industrijska (s 1500 do 4000 dolara), rano postindustrijska (s 4000 do 16.000 dolara) i šesta grupa, visoko postindustrijska, s više od 16.000 dolara po stanovniku.
Prema proračunu ekonomista Miloša Sinđića, Jugoslavija je 2000. godine trebala ostvarivati 2.520 dolara po stanovniku, odnosno biti u grupi visoko industrijaliziranih zemalja.
– U tom slučaju bismo dostigli nivo standarda koji je imala Švedska 1965. godine, a koja danas spada u jednu od najbogatijih zemalja na svijetu. Jugoslavija će kroz trideset godina imati i deset miliona stanovnika više nego danas – oko 30 miliona . navedeno je u tekstu, koji prenosi Dnevno.hr.
Stručnjaci su 1969. godine tvrdili da će se i ostatak svijeta promijeniti. Predvidjeli su nove telekomunikacije, a za 2000. godinu najavili i nove vrste materijala otpornih na visoke temperature.
– Žene će kupovati haljine za jedan dan, za jedno poslijepodne, konzervativniji muškarci i za deset godina, ako tako budu željeli. Nije isključeno, iako je do kraja ovog stoljeća manje vjerovatno, da će biti omogućen i direktan pristup ljudskoj memoriji, povećanje ljudskih intelektualnih sposobnosti neposrednim povezivanjem ljudskog mozga s računarima, sve to uz vidno pomlađivanje ili produženje ljudskog života do 150 godina – navodi se u tekstu.
‘Kukuruz će postati strateška sirovina Jugoslavije’
Također, istaknuto je da će 2000. godine ljudi primjenjivati hemijsku i biološku kontrolu karaktera i intelektualnih procesa, umjetnu inteligenciju, kao i umjetnu proizvodnju organa.
U 2000. godini, navodi se u tekstu, ljudi će se rađati pomoću jeftinijih, praktičnijih i sigurnijih novih medicinskih tehnika. Do kraja stoljeća, tvrdili su stručnjaci, moći ćemo birati i spol svoje djece, a zahvaljujući raznim vrstama genetske kontrole, moći ćemo utjecati na osnovnu konstituciju pojedinca i, ako to želimo, promijeniti i spol odrasle osobe.
Zanimljiv je i dio o tome kako ćemo raditi.
– Čovjek budućnosti će raditi u danas nezamislivim uvjetima. Bit će više svjetla. Kad se ljudi budu umorili, moći će se zabavljati i u snu – navodi se.
Futurolozi su naime mislili da će biti moguće da se san unaprijed programira.
– Automatske robne kuće snabdijevat će nas i sintetičkom hranom, pićima punim proteina, enzima i vitamina – stoji u tekstu.
Među deset, kako to futurolozi nazivaju, dalekih mogućnosti, nalazila se i ona da će ljudski život biti produžen ne samo na 150 godina, već do besmrtnosti. Između ostalog, predviđali su da će doći do povećanja prinosa kukuruza za pet miliona tona, tako da bi kukuruz postao strateška sirovina Jugoslavije, prenosi Dnevno.hr.
