Najava preuzimanja kompanije Telemach od strane BH Telecoma izazvala je mnogo pažnje u javnosti. No, nakon što je upućen zahtjev Konkurencijskom vijeću BiH od kojeg sada sve zavisi, učesnici se više nisu oglašavali niti su otkrivali detalje svog plana.
U međuvremenu su se u javnosti pojavile različite informacije o procentima tržišnog udjela ovih kompanija kao i o pravilima koja regulišu da li ovakve akvizicije uopšte mogu biti odobrene.
Stoga je BiznisInfo.ba napravio vlastitu analizu relevantnih zakona, podzakonskih akata te ranijih odluka i prakse Konkurencijskoj vijeća, kako bismo stvorili sliku o tome koliko su realne šanse za ovu akviziciju.
Cilj ove analize je isključivo da široj javnosti, koja s pažnjom prati ovaj slučaj, pružimo uvid u cijelu problematiku i da pojasnimo o čemu će se tačno odlučivati, a ne da na bilo koji način utičemo na konačnu odluku Konkurencijskog vijeća koje je nezavisno u svom radu.
Komentar smo zatražili i od BH Telecoma te ćemo na kraju teksta također navesti šta su oni kazali. Također ćemo pojasniti ko čini Konkurencijsko vijeće te ne koji način ono donosi odluke.
Ukratko, ono što smo zaključili jeste da je situacija dosta delikatna te da donošenje ove odluke neće biti nimalo jednostavno, a da će se pred Konkurencijskim vijećem naći snažni argumenti i za i protiv ove akvizicije.
Zakonski prostor za ovu akviziciju, kako smo ustanovili, postoji. Hoće li se ona kroz njega provući – ostaje da se vidi!
Dominantan položaj kao ključno pitanje
Ključna stvar oko koje će se “lomiti koplja” jeste da li će BH Telecom ovom akvizicijom doći u takozvani dominantan položaj na tržištu.
U Zakonu o konkurenciji BiH navodi se: “Pretpostavlja se da privredni subjekat ima dominantan položaj na tržištu roba ili usluga ako na relevantnom tržištu ima udio veći od 40 posto”.
Relevantno tržište proizvoda i/ili usluga obuhvata sve proizvode koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim. U ovom slučaju, akvizicija će se odvijati na više relevantnih tržišta, a to su tržište distribucije tv kanala, tržište interneta te tržište fiksne telefonije. Na svakom pojedinačnom segmentu mora se dokazivati postojanje ili nepostojanje dominantnog položaja.
Prema samim procentima, BH Telecom i Telemach će očito premašiti spomenuti prag. Uzet ćemo za primjer samo jedno od spomenutih tržišta.
Prema posljednjem izvještaju Regulatorne agencije za komunikacije BiH za 2023. godinu, ove dvije kompanije bile su lideri u BiH po broju pretplatnika usluga distribucije audiovizuelnih medijskih i radijskih sadržaja koje pružaju kablovski/IPTV distributeri.
Zajedno su ove dvije kompanije imale skoro 60 posto udjela na ovom tržištu. Podaci su se od tada mogli malo promijeniti, ali vjerovatno i dalje izgledaju relativno slično.
Dakle, moglo bi se kazati da ovo ne ide u prilog akviziciji, jer dvije kompanije imaju zajedno udio koji daleko premašuje prag koji se smatra dominantnim položajem. Zakon, istovremeno, striktno zabranjuje sklapanje ugovora kojima nastaje dominantan položaj.
Šanse postoje
No, to ne znači da ova akvizicija nema šanse da prođe. Ovdje će biti ključno tumačenje posebnog dokumenta koji se zove “Odluka o definiranju kategorija dominantnog položaja”, a na osnovu kojeg Konkurencijsko vijeće zapravo i utvrđuje da li neka kompanija ima li nema taj položaj.
U tom dokumentu se navodi: “Pretpostavlja se da privredni subjekt ima vladajući položaj na relevantnom tržištu proizvoda ili usluga ako ima tržišni udio veći od 40 posto”. Dakle, ključna riječ je “pretpostavlja”, što znači da BH Telecom može dokazivati da ovom akvizicijom ipak neće imati dominantan položaj uprkos visokim procentima tržišnog udjela.
To je potvrdila i praksa Konkurencijskog vijeća, koje je već odobravalo akvizicije na ovom istom tržištu iako su procenti kompanija premašivali prag od 40 posto, pa će se BH Telecom moći pozivati upravo na takve ranije odluke.
Naprimjer, Konkurencijsko vijeće je prije deset godina odobrilo Telemachu da kupi kompanije “ART NET” Kiseljak i “VI-NET” d.o.o. Visoko, iako su njihovi zajednički udjeli u to doba premašivali 40 posto. No, Konkurencijsko vijeće je zaključilo da, uprkos tim procentima, neće doći do ograničavanja ili narušavanja tržišne konkurencije, jer su na tržištu prisutni i drugi operateri.
U zakonu se, osim spomenutog procentualnog udjela na tržištu, ovako definira da li neka kompanija ima dominantan položaj:
“Privredni subjekat ima dominantan položaj na relevantnom tržištu roba ili usluga ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati u značajnoj mjeri nezavisno od stvarnih ili mogućih konkurenata, kupaca, potrošača ili dobavljača, također uzimajući u obzir udio tog privrednog subjekta na relevantnom tržištu, udjele koje na tom tržištu imaju njegovi konkurenti, kao i pravne i druge zapreke za ulazak drugih privrednih subjekata na tržište”.
Hoće li BH Telecom vladati tržištem
Dakle, BH Telecom mora dokazati da akvizicijom Telemacha neće “ovladati” tržištem, odnosno da će građani na prostoru cijele BiH i dalje imati mogućnost izbora, odnosno najmanje još jednu kompaniju kod koje će moći dobiti iste ili slične usluge po konkurentnim cijenama.
Ono što će im ovdje ići naruku jeste da se tržište distribucije tv kanala, shodno stavovima iznesenim u nekim ranijim odlukama, ne segmenitra, odnosno ne pravi se razlika između kablovskih usluga, IPTV-a, primanja kanala preko satelita itd. Usluga direct-to-home koja se pruža putem satelita dostupna je svuda u BiH i može služiti kao zamjena tamo gdje nema kablovskog operatera, što će vjerovatno biti jedan od argumenata BH Telecoma.
No, ovdje treba naglasiti da samo postojanje još nekog provajdera nije dovoljno da se kaže da na tržištu vlada fer konkurencija i da kompanija nema dominantan položaj. Jer, ukoliko kompanija ima izrazitu prednost nad konkurencijom u bilo kom pogledu, ona može samostalno diktirati uslove na tržištu, a baš to je ono što se ovim zakonom nastoji spriječiti.
Dakle, BH Telecom će morati dokazati da će, nakon preuzimanja Telemacha, građani na prostoru cijele BiH imati mogućnost korištenja usluga drugog operatera za iste ili slične usluge, ali i da neće doći u poziciju da se zbog svoje novostečene tržišne snage može ponašati nezavisno od konkurenata, između ostalog i u diktiranju cijene usluga.
Da li će to uspjeti dokazati, da li će Konkurencijsko vijeće prihvatiti tu argumentaciju, kakvi će biti kontra-argumenti potencijalnih protivnika ove akvizicije koji će imati pravo da se umiješaju u slučaj – ostaje da se vidi.
Treba reći da je u posljednjih deset i više godina na ovom tržištu proveden veći broj akvizicija pa je ono dobro istraženo. No, u svim slučajevima preuzimane su manje kompanije. Ovo je prvi slučaj gdje jedan veliki operater kupuje drugog velikog operatera zbog čega će i utjecaj na tržište ove akvizicije biti neuporedivo veći, a Konkurencijsko vijeće će se naći u situaciji bez presedana.
Šta kažu iz BH Telecoma
S obzirom na sve gore izneseno, zatražili smo komentar i od BH Telecoma. Upitali smo ih da li će preuzimanje Telemacha voditi stvaranju dominantnog položaja na teritoriji Bosne i Hercegovine na tržištu distribucije tv kanala, te ako neće, čime to obrazlažu.
Kako nam je odgovoreno, namjeravana akvizicija se provodi u potpunosti u skladu sa zakonima i propisima koji uređuju tržišnu konkurenciju, uključujući Zakon o konkurenciji BiH, podzakonske akte Konkurencijskog vijeća BiH te propise i praksu Evropske komisije u ovoj oblasti.
– BH Telecom je 27. januara zvanično podnio zahtjev Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine za akviziciju kompanije Telemach, čime je proces formalno pokrenut. Važno je napomenuti da detalji argumentacije iznesene u zahtjevu nisu dostupni za javnost u ovoj fazi procesa. Ključni prioriteti BH Telecoma kao društveno odgovorne kompanije ostaju transparentnost, striktna usklađenost sa zakonodavstvom i kontinuirano stvaranje vrijednosti za korisnike. Sve analize i argumenti koji potkrepljuju ove stavove temeljito su razrađeni i jasno prezentirani nadležnim regulatornim tijelima, od kojih očekujemo pozitivnu odluku – rečeno je iz BH Telecoma za BiznisInfo.ba.
Iz kompanije tvrde da koncentracija neće narušiti konkurenciju na tržištu.
– Budući da Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine trenutno razmatra predmetnu koncentraciju, jedino što možemo reći u ovom momentu je da ćemo blagovremeno informisati javnost kad ovo tijelo donese svoju konačnu odluku. Smatramo da je predložena koncentracije u potpunosti usklađena s važećim propisima i da ista ne uzrokuje bilo kakvo narušavanje efikasne konkurencije na relevantnom tržištu. Sve navedeno BH Telecom je detaljno argumentovao u svojoj prijavi te uz svoju prijavu dostavio Konkurencijskom vijeću i adekvatne dokaze. Radi zaštite procesa donošenja odluke od strane Konkurencijskog vijeća BiH smatramo da je iznošenje detalja predmetne prijave u ovoj fazi neprofesionalno i neodgovorno – naglasili su.
Na kraju, upitali smo i koje su garancije građanima da BH Telecom nakon preuzimanja Telemacha neće koristiti položaj za, naprimjer, samostalno diktiranje i rast cijena usluga, a s obzirom na procentualni udio na tržištu.
– Dopustite da ujedno iskoristimo ovu priliku i uputimo apel da se izbjegne licitiranje procentima tržišnog učešća, nagađanja o mogućim brojevima korisnika i sličnim procjenama, jer navedeno samo može dovesti do kreiranja netočnih informacija o tržištu i učesnicima u koncentraciji, što apsolutno nikom nije od koristi. Želimo naglasiti da, kao društveno odgovorna kompanija, BH Telecom posluje i nastavit će da posluje u skladu s važećim propisima. Navedeno uključuje i brigu o interesima svojih korisnika i ostalih učesnika na tržištu, a adekvatni mehanizmi za zaštitu tržišta i potrošača su osigurani kroz postojeći zakonski okvir i djelovanje Konkurencijskog vijeća BiH i Regulatorne agencije za komunikacije, koja u konačnici i odobravaju cjenovnike operatera – zaključili su iz kompanije BH Telecom za BiznisInfo.ba
Kako se donose odluke
Na kraju, pogledajmo sada i kako se biraju članovi Konkurencijskog vijeća te kako ovo tijelo donosi odluke.
Konkurencijsko vijeće BiH čini šest članova, koji se imenuju na mandat od šest godina, s mogućnošću još jednog ponovnog izbora. Članovi se biraju iz reda priznatih stručnjaka u odgovarajućoj oblasti.
Tri člana Konkurencijskog vijeća imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, po jednog iz sva tri konstitutivna naroda.
Dva člana Konkurencijskog vijeća imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a jednog člana imenuje Vlada Republike Srpske.
Odluke Konkurencijskog vijeća donose se većinom glasova prisutnih članova, s tim da za svaku odluku mora glasati najmanje po jedan član iz reda konstitutivnih naroda. Član Konkurencijskog vijeća ne može biti uzdržan od glasanja.
Odluka Konkurencijskog vijeća je konačna. Nezadovoljna strana u postupku može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
