Štete od poplava koje je SAD-u nanijela tropska oluja Harvi vjerovatno će dostići desetine milijardi dolara.
Procjenjuje se da oluja uticati i na privredni pad regiona, bar na kraći roki, piše agencija AP.
Harvi je potopio rafinerije duž obale Meksičkog zaliva, što je dovelo do skoka cijena goriva na pumpama. Cijene fjučersa benzina su porasle gotovo 3,0 odsto u ponedeljak, prenio je Tanjug.
Oluja bi takođe mogla da izazove probleme kod distribucije robe široke potrošnje.
Harvi, koji je pogodio američku obalu Meksičkog zaliva kao uragan četvrte kategorije, vjerovatno će uticati na privredu Južnog Teksasa tokom više mjeseci.
Mark Zandi, glavni ekonomista u rejting agenciji Mudis Analitiks, predviđa da će proizvodnja u tom regionu biti manja za oko 1,0 odsto, odnosno za sedam do osam milijardi dolara.
Ona će se, ipak, oporaviti uz pomoć novca od osiguranja i državnu pomoći za obnovu oštećenih objekata, dodao je.
Kad je riječ o gorivu, očekuje se dalji rast cijena tokom naredne sedmice ili duže, jer je zatvoreno oko 10 rafinerija, koje predstavljaju više od 15 procenata prerađivačkih kapaciteta zemlje.
Prema izvještaju Goldman Saksa, približno tri miliona barela od 18 miliona američkih dnevnih kapaciteta prerade je “van stroja”.
Većina pogona je zatvorena iz predostrožnosti, pri čemu je iz samo nekoliko izvješteno o malim poplavama.
Međutim, oluja koja se sporo kreće može da dovede do daljih zatvaranja i dugotrajnih šteta, rekao je analitičar Goldman Saksa Demijan Kurvalin, dodajući da postoji prijetnja od zatvaranja pogona čiji su kapaciteti dodatnih 850.000 barela dnevno.
AP navodi da su kompanije Ekson Mobajl, Rojal Dač Šel, Valero Enerdži, Sitgo i druge, zatvorile rafinerije koje se nalaze duž hjustonskog brodskog kanala.
Benzinske pumpe u Hjustonu su suve.
Naftne kompanije su povuke radnike sa oko 100 platformi u Meksičkom zalivu od kraja prošle sedmice. Oko 19 odsto proizvodnje nafte u Zalivu je obustavljeno, ali je to manje od skoro 25 odsto koliko je bilo u subotu, prema informaciji Američke kancelarije za bezbijednost i zaštitu životne sredine.
Zaliv učestvuje sa oko jednom petinom u američkoj proizvodnji nafte.
Sva velika pristaništa u Hjustonu i oblasti Korpus Kristi ostala su juče zatvorena i možda neće biti otvorena još nekoliko dana tokom nedjelje.
To će pogoditi prevoz benzina tankerima na istočnoj obali – ukoliko rafinerije nastave s radom.
Nekoliko velikih kontejnerskih brodova na putu za Hjuston usidrani su dalje prema Meksiki ili Luizijani dok ne prođe oluja. Preko luke Hjuston se takođe obavlja izvoz žita.
Takođe se procenjuje da će dva velika aerodroma u Hjustonu ostati zatvorena za sve letyove, osim za spasilačke avione do kraja ove sedmice, pošto su piste i obližnji putevi pod vodom.
Više od 1.600 letova je otkazano u ponedeljak, od kojih najveći dio na aerodromu “Buš Interkontinentaln”, prema službi za kontrolru vazdušnog saobraćaja.
Štete na imovini koju je naneo Harvi vjerovatno će se brojati u desetinama milijardi dolara, prema Mudis Analitiksu, ali će samo mali dio toga pokriti industrija osiguranja, dok će veliki dio tereta pasti na poreske obveznike.
Kompanija Risk Menadžment Soljušen procjenjuje da štete na imovini izazvane vjetrom i olujom mogu iznositi šest milijardi dolara, ali vjerovatno mnogo manje.
Don Grifin, potpredsjednik Udruženja američkih osiguravača, kaže da su osiguravajuće kompanije dobro kapitalizovane i da mogu da plate odštetne zahtjeve.
Ove procjene, međutim, ne uključuju štete od poplava, jer se one obično pokrivaju federalnim osiguranjem od poplava, a ne polisama domaćinstava.
Kompanija AIR Vorldvajd, koja savjetuje preduzeća u oblasti upravljanja rizicima, procjenjuje da je imovina vrijedna 60 milijardi dolara u okrugu Haris, u kom se nalazi Hjuston, osigurana nacionalnim programom od poplava, koji već duguje američkom Ministarstvu finansija više od 20 milijardi dolara na ime pozajmice za pokrivanje šteta od prethodnih vremenskih nepogoda, piše AP.
Tanjug
