Tvornica keksa Mira iz Prijedora izbjegla je sudbinu većine javnih preduzeća iz ovog grada za koje je proces privatizacije značio i kraj poslovanja. Tvornica čiji je većinski vlasnik 2003. godine postao hrvatski Kraš prije petnaest godina bila je pred propadanjem. Danas je vodeći proizvođač konditorskih proizvoda u Bosni i Hercegovini. Godišnje proizvede 6.000 tona keksa i konditorskih proizvoda, izvozi u gotovo cijeli svijet i drugi je najveći poslodavac u Prijedoru.
Krajem septembra Tvornica keksa i srodnih proizvoda Mira će obilježiti 90 godina poslovanja. Kao prekretnicu za današnji uspjeh u Miri izdvajaju 2003. godinu kada je većinski vlasnik tvornice postao Kraš. Te godine provedena je privatizacija u toku koje je hrvatska kompanija preuzela nešto više od 60 posto akcija Mire, a danas ih je u njenom vlasništvu 76,09 posto.
Dolaskom Kraša, počela je, kako u tvornici kažu, renesansa.
– Od firme koja je propadala, čiji su krovovi prokišnjavali, čijim radnicima od početka rata nije uplaćivan radni staž i zdravstveno osiguranje, mi smo došli do toga da smo kompanija za primjer ne samo u Prijedoru nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Nemamo nikakvih dugovanja, sve obaveze izmiruju se na vrijeme a odnosi sa dobavljačima su odlični pa nas u poslovnim krugovima često navode kao firmu koja je primjer uspješnog poslovanja – kaže za BiznisInfo Marina Cvjetićanin, direktor kadrovskih, opštih i pravnih poslova i voditelj ureda organa društva.
Marina Cvjetićanin
Osim što je izmirio sve obaveze iz kupoprodajnog ugovora i proveo proces zbrinjavanja radnika, Kraš je u prijedorsku tvornicu investirao i značajna sredstva. Proizvodnja se sada odvija na modernoj opremi i po najnovijim standardima.
– Imali smo ogromne investicije. Samo u ovoj godini u tvornicu je investirano preko milion KM a od 2009. godine do danas ukupno je u Miru uloženo 13 miliona KM. Zgrada stara 40 godina je obnovljena, a proizvodnja modernizovana. U tvornici se provodi visok stepen kontrole proizvodnog procesa, od kontrole ulaznih sirovina, ambalaže i svega ostalog… Imamo vlastite laboratorije i za kontrolu gotovih proizvoda – kaže Cvjetićanin navodeći kako su posebno ponosni na IFS standard koji posjeduju, a koji je jedan od najzahtjevnijih standarda kada je u pitanju proizvodnja hrane.
Fabrika je implementirala i međunarodni standard ISO 9001:2015 kao i halal standard kako bi ispunila zahtjeve izvoznog tržišta.
Sjedište firme u Prijedoru
A od ukupne proizvodnje, od 75 do 80 posto odlazi u izvoz i to u zemlje zapadne Evrope, Ameriku, Australiju, Kanadu, Saudijsku Arabiju… Pored ovih tržišta na koje izvoze godinama, Mira otvara i nova. Najtraženiji proizvod je Mirin keks Frondi.
– Sada je u tvornici sve nova oprema, povećani su kapaciteti proizvodnje i sve što se proizvede odmah ide na tržište. Proizvodnja je u potpunosti prilagođena zahtjevima tržišta. Možemo biti zadovoljni jer osvajamo nova tržišta – kaže Cvjetićanin.
U tvornici su trenutno zaposlena 374 radnika. Prošle godine koja je po prodaji bila rekordna, bilo je na određeno vrijeme zaposleno i dodatnih 100 radnika što čini Miru drugim najvećim poslodavcem u Prijedoru.
Zahvaljujući dobroj saradnji sa gradskom administracijom i školama problemi sa pronalaskom adekvatne radne su značajno ublaženi.
Jedna su od rijetkih kompanija u kojima su mnogi Prijedorčani bili u mogućnosti provesti čitav radni vijek i zaraditi penziju, a njihova djeca i dalje redovno šalju upite za rad u Miri.
– Imamo odličnu saradnju sa Poljoprivredno-prehrambenom, Mašinskom i Elektrotehničkom školom. Djeca iz ovih škola dolaze u Miru na praksu tokom koje se upoznaju sa osnovnim elementima potrebnim za početak rada u proizvodnji, tako da oni koji počnu raditi već imaju osnovna znanja o tome kako se kretati u proizvodnji, kako nositi zaštitnu opremu, kako održavati higijenu ruku i sl, a sve ostalo brzo nauče. Praksa je za njih vrlo važna jer im daje mogućnost da lakše pronađu radno mjesto, a i mi kao privrednici smo dužni dati nešto obrazovnom procesu jer su nama najpotrebniji kvalitetni kadrovi – kaže Cvjetićanin.
Saradnja sa obrazovnim institucijama samo je dio partnerskih odnosa na lokalnom nivou koji omogućavaju uspješan rast i razvoj kompanije. BFC certifikat povoljnog poslovnog okruženja koji je Prijedor stekao kao prva jedinica lokalne samouprave u BiH u praksi se pokazao kao vrlo značajan element razvoja privrede i cjelokupne lokalne zajednice.
– Imamo izuzetnu saradnju sa Gradom sve ove godine. U svemu što smo radili maksimalno su nam izlazili u susret i sve naše potrebe su najozbiljnije shvaćene i rješavane efikasno. Stalo nam je da i dalje zajedno radimo sa gradskom administracijom u cilju stvaranja što boljih uslova za poslovanje postojećih privrednika, privlačenje novih i podizanje kvaliteta života naših građana – zaključuje Cvjetićanin.
