Elmedin Voloder dip.ing.građ. novi je v.d. direktor JP Autoceste FBiH, imenovan odlukom Vlade FBiH na sjednici održanoj 10.06.2021.god na period do jedne godine. Više od 20 godina bio je angažovan u realnom sektoru gdje je stekao uspješno poslovno iskustvo, te zapažene rezultate.
Dugo vremena je bio jedan od čelnih ljudi kompanije DIVEL Sarajevo, koja je jedna od vodećih domaćih firmi za projektovanje, reviziju i nadzor u oblasti gradnje cestovne infrastrukture.
Zastupnik u Predstavničkom dom Parlamenta FBiH od 2018. godine gdje je svojim radom kroz odbore inicirao niz prijedloga i zaključaka koji su podržani parlamentarnom većinom. Zastupničkog mandata se odrekao nakon ponude da preuzme dužnost direktora preduzeća, kaže prvenstveno opredijeljen da direktnim radom i upravljanjem procesima, promijeni i ubrza realizaciju projekata infrastrukture koji su ključni za razvoj privrede i društva u cjelini.
„ Kroz svoj dosadašnji angažman u građevinskoj struci ostvario sam značajan doprinos u realizaciji, projektovanju i nadzoru infrastrukturnih projekata. Preuzimanjem nove pozicije želim stečeno znanje i iskustvo primijeniti, kako bi prilikom donošenja ključnih odluka u realizaciji novih projekata od općeg društvenog interesa, stručnost i kompetencije koje posjeduje naš kadar postale osnova našeg budućeg rada i djelovanja“, objašnjava Voloder u intervjuu koji su objavile JP Autoceste FBiH.
Od imenovanja je prošlo dva mjeseca, da li je bilo dovoljno da podvučete crtu i vidite stanje u preduzeću?
Od trenutka preuzimanja nove dužnosti, aktivno sam radio na proučavanju postojeće strukture i dosadašnjeg djelovanja preduzeća. Moram priznati da sam iznenađen zatečenim stanjem koje se može okarakterizirati slabom poslovnom politikom, nenamjenskim trošenjem resursa kao i viškom radne snage koja je rezultat formiranja raznovrsnih izvršnih, savjetničkih i šefovskih funkcija za kojima u osnovi nema potrebe. Sve navedeno je i razlog da smo dobili vrlo negativno mišljenje Ureda za reviziju institucija FBiH za prošlu godinu.
Moj fokus u narednom periodu bit će usmjeren na uspostavljanju povjerenja unutar preduzeća. Želim uposlenicima kroz rad Uprave omogućiti bolje radne uslove, te pokazati da uz dobru radnu strukturu i međusobnu podršku možemo raditi bolje, brže i djelovati kvalitetnije u svakom pogledu. Na prvom mjestu to znači da je potrebno uspostaviti potpunu kontrolu troškova i vremena za realizaciju planiranih aktivnosti.
Značajne i velike promjene zahtijevaju mnogo vremena, ali nužno je postepeno graditi sistem koji će nam omogućiti da napredujemo. Izgradnja takvog sistema zasigurno podrazumijeva sistematizaciju postojećih radnih mjesta i opisa poslova. Neophodno je uraditi detaljnu analizu i procjenu stanja kako bismo kao organizacija mogli poslovati na boljem nivou.
Kroz osnaženu organizacijsku strukturu i integraciju rada Uprave želimo fokus naših djelovanja staviti na rezultate koji su i svrha našeg djelovanja i postojanja. Novoizgrađeni kilometri cestovne infrastrukture koje smo potom u mogućnosti staviti našim građanima na raspolaganje, trebaju biti najvažnije mjerilo našeg rada. Ne želimo se fokusirati na promotivne kampanje i obećanja, već želimo kroz opipljive rezultate pokazati rezultate naših nastojanja. Posla je mnogo, ali jednako tako posjedujemo dovoljno sredstava kojima možemo ubrzati i poboljšati gradnju autocesta i brzih cesta.
Autoceste su pokretači ekonomskog i društvenog razvoja, i svaka nova dionica koja se krene graditi ubrzava integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, te kreira nove poslovne prilike u vidu radnih mjesta i prihoda. Kako učiniti izgradnju Koridora Vc isplativijom investicijom?
Iako je značaj izgradnje autocesta na Koridoru Vc od neosporive važnosti kao prioritetne veze sa Evropski koridorima i ostatkom kontinenta, neophodno je istovremeno krenuti u izgradnju brzih cesta i infrastrukturnih objekata nižeg ranga kako bismo kroz njihovu realizaciju i rekonstrukciju povećali i ubrzali protok roba, ljudi i kapitala unutar naše države. Brzom izgradnjom koridora Vc, kao i brzom izgradnjom državne cestovne mreže povećava se značajno promet a time i isplativost koridora Vc te raste doprinos razvoju turizma, poljoprivrede, industrije, kao i ukupne privrede u cjelini. Koridor Vc za Bosnu i Hercegovinu znači bržu i lakšu komunikaciju sa razvijenijim sredinama, te bržu socijalnu i ekonomsku integraciju u evropsko okruženje.
Veliki infrastrukturni projekti kakav je Koridor 5c izazov su svojim obimom i visokim zahtjevima u pogledu sigurnosti, funkcionalnosti, održivosti i brige za okoliš. Kako ubrzati izgradnju autoceste na Koridoru Vc?
Radi se na sedam gradilišta, ali to nije dinamika kojom smo zadovoljni i želimo je poboljšati. Radi se uglavnom sporo, dionice nisu povezane i nemaju funkcionalne cjeline. Nikada nismo bili bliže rješavanju tih suštinskih pitanja koja onemogućavaju ubrzanu izgradnju ozbiljnog infrastrukturnog projekta kao što je Koridor Vc. Imamo mnogo posla, sredstva su obezbijeđena i gradnja treba da krene puno brže i bolje.
Izgradnja tunela Prenj, dionice Mostar sjever-Mostar jug, dionice od Doboja preko Medakova do Žepča su u prioritetu za ugovaranje i izgradnju u narednom periodu. Potpisivanje ugovora za ove dionice planirano je za narednu godinu.
Ostale su još samo dvije značajnije dionice, a to su Ovčari-tunel Prenj i dionica tunel Prenj-Mostar sjever. Ove dvije dionice bi trebale biti završene kad i tunel Prenj jer se navedeni tunel ne bi mogao koristiti bez njih, a predviđene su prije i iza tunela.
Generalno jedan od velikih izazova je sam teren na kome se gradi Koridor 5c koji je izuzetno zahtjevan zbog planinskog dijela i zahtjeva izgradnju većeg broja objekata. Impresivan je podatak da će na dijelu koridora koji prolazi kroz Federaciju BiH biti izgrađeno ukupno 138 mostova/vijadukata i 44 tunela. O toga je do sada izgrađeno ili je trenutno u izgradnji 19 tunela ukupne dužine od 22,3 kilometra. Kada je riječ o mostovima, do sada je u izgradnji 38 mostova / vijadukta ukupne dužine od 14,1 km.
Da li je realno da radovi na Koridoru Vc završe do 2028. godine?
Rok do 2028. godine je poprilično optimističan rok, koji je moguće ostvariti samo ukoliko se sve aktivnosti budu odvijale planski. Potrebno je pojednostaviti procedure. Pitanje kvalifikovane i osposobljene radne snage već je izražen problem, kao i ukupna društveno-politička situacija u smislu odobravanja zaduženja i usporavanja procedura. Sve to utiče na dinamiku ugovaranja i same gradnje kao i ispunjavanja zacrtanih rokova.
Kada analizirate stanje realizacije brzih cesta u Federaciji BiH posmatrano kroz prizmu prioriteta, kojim pravcem će se kretati JP Autoceste FBiH u narednom period?
Od izuzetne važnosti je da počne gradnja brzih cesta. Građani nekih kantona, poput Unsko-sanskog i Tuzlanskog, plaćaju akcize, a od toga nemaju nikakve koristi. Zato najavljujem angažman na gradnji brzih cesta Kladuša – Cazin – Bihać, autoceste Tuzla – Orašje, brze ceste od Mostara, preko Širokog Brijega, do granice s Hrvatskom, te brze ceste Lašva – Travnik – Jajce.
Što se tiče završetka izgradnje tunela Hranjen, potrebno je detaljno analizirati trenutno stanje na projektu u cilju pronalaska najboljeg tehničkog rješenja i načina finansiranja kako bi se radovi na tunelu mogli što prije nastaviti. JP Autoceste FBiH nemaju ni najmanju dilemu u završetak izgradnje tunela uz adekvatno osigurana sredstva, te uz korespondenciju sa stručnim kadrom jer će upravo kompetencija biti misao vodilja u novom procesu.
Postoji li nešto u bh. zakonodavstvu, a čija bi promjena omogućila lakše poslovanje u JP Autoceste FBiH?
Sadašnji Zakon o javnim nabavkama je jedan od razloga usporenosti procesa. Broj žalbi u postupcima nabavki je izrazito veliki, krug lica koji se mogu žaliti na sve, a koji se po prirodi stvari rukovode sopstvenim i ekonomskim interesom otežava realizaciju planiranih aktivnosti. S druge strane nema Zakona o građenju na nivou FBiH, pa se često u realizaciju dijelova objekata upliću i niži nivoi iako ne bi trebalo da se tako nešto dešava.
U dogovoru s Vladom FBiH potrebno je urediti Pravilnik o geotehničkim istraživanjima i ispitivanjima i sadržaju misija geotehničkog inženjerstva koje često puta dovode do pogrešne upotrebe podataka, što u konačnici usporava i poskupljuje projekat. Potrebno je kreirati dokument kojim će se planirani i složeni radovi izvesti u dovoljnom obimu bez promjene u dinamici.
Nema stvarnog razloga za sukob interesa kako to sada tumači Uredba o uređenju gradilišta da projektant koji izradi glavni projekat ne može da bude odabran za nadzor nad istim tim projektom. Akcenat treba da bude i na kvalitetnoj reviziji projekta koja će doprinijeti poboljšanju kvaliteta projektne dokumentacije i dati značajan doprinos većoj efikasnosti kod izvođenja.
