Više od 30 godina nakon odlaska s tržišta u aferi „stara devizna štednja“, Nova ljubljanska banka vraća se u Hrvatsku, ali ne kroz pružanje bankovnih usluga, već kao nova vlasnica leasing firme Croatia Mobil Leasing.
Slovenska banka jučer je izvijestila da je završila preuzimanje investicijske kompanije SLS Holdco. SLS Holdco bio je vlasnik slovenskog Summit Leasing Slovenija, ali i hrvatskog Croatia Mobil Leasinga.
NLB je prošlog novembra potpisao ugovor s Apollo Global Managementom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o preuzimanju 100 posto udjela u SLS Holdco.
NLB je regulatorna odobrenja za preuzimanje firme dobio početkom avgusta, uključujući i saglasnost Hrvatske agencije za nadzor finansijskih usluga (Hanfa) krajem juna, piše Lider.hr.
Da ova transakcija nije beznačajna za NLB kazuje i izjava prvog čovjeka najveće slovenske banke, Blaža Brodnjaka, koji je rekao da je završetak transakcije još jedan korak u transformaciji NLB Grupe u jednog od vodećih regionalnih finansijskih igrača.
– To je još važnije, jer njime NLB nakon gotovo 30 godina ponovno ulazi na hrvatsko tržište, čime postaje jedina financijska institucija iz regije koja nudi barem jedan oblik finansiranja na svim tržištima bivše zajedničke države – rekao je Brodnjak.
Da je hrvatsko bankovno, odnosno financijsko tržište NLB-u očito vrlo zanimljivo svjedoči i nedavna bitka slovenske banke za 75 posto dionica austrijske Adiko banke. Time bi NLB na mala vrata ušao na hrvatsko bankovno tržište.
No sredinom avgusta ponuda slovenske banke od 22 eura po dionici nije dala željeni rezultat. NLB je došao samo do 36 posto udjela, pa je ponuda proglašena neuspješnom.
Vrata hrvatskog bankovnog tržišta tako su i dalje su čvrsto zatvorena za NLB, barem dok se ne riješi spor s hrvatskim bankama, Zagrebačkom bankom i Privrednom bankom Zagreb (PBZ) koji se pretvorio u sagu dugu tri decenije.
Na tu se okolnost osvrnula i Hanfa u svom odobrenju navevši kako ulazak NLB-a na leasing tržište neće utjecati na spor Zabe i PBZ-a.
– Ugovor o leasingu nije pravni posao u kojem se prikupljaju depoziti građana niti je procijenjeno da bi uslijed neizravne promjene kvalificiranog udjela u Craotia Mobil Leasingu nastao rizik za hrvatske građane – stoji u obrazloženju.
Saga duga 30 godina
Zaba i PBZ u 14 tužbi od nekadašnje Ljubljanske banke i njene nasljedinice, Nove ljubljanske banke, potražuju ukupno 460 miliona eura. Radi se o novcu koje su te dvije banke isplatile štedišama koji su položili svoju tzv. ‘staru deviznu štednju‘ u zagrebačkoj filijali Ljubljanske banke do kraja aprila 1991.godine.
Prema tadašnjim hrvatskim zakonima, hrvatski državljani mogli su staru deviznu štednju, koju su prethodno položili kod drugih banaka koje su poslovale u Hrvatskoj, ali su imale sjedište u drugim državama, prenositi u domaće banke ili ju podizati iz hrvatskih banaka. Tako prenesena štednja pretvorena je u javni dug, pri čemu su hrvatske banke postale vjerovnici države.
Nakon proglašenja neovisnosti 1991. godine, Republika Slovenija nacionalizirala je Ljubljansku banku, koja je 1994. restrukturirana te je većina imovine te banke prenesena na novoosnovanu Novu Ljubljansku banku, a tzv. stara Ljubljanska banka zadržala je sve obveze koje se odnose na deviznu štednju položenu u njenim podružnicama izvan Slovenije.
Rješenje višegodišnjem sporu počelo se nazirati u martu 2013. kad su Vlade Hrvatske i Slovenije potpisale Memorandum o razumijevanju kojim su se dogovorile da će pitanje prenesene devizne štednje riješiti u procesu sukcesije bivše Jugoslavije. Slijedom toga, svi su postupci prekinuti. Međutim, postupci u spomenutih 14 tužbi koji su predmet spora pred Evropskim sudom, od kojih je 10 još uvijek u toku, a četiri su okončana u korist hrvatskih banaka nisu bili prekinuti.
