Privredni oporavak Kine se nastavlja, a to naročito može da raduje njemačke kompanije, ocjenjuje Deutsche Welle u današnjem članku o privrednim pokazateljima azijske ekonomske lokomotive, koji su, kako se navodi, u ova vremena pandemije u najmanju ruku neobično dobri.
Mnogi u nevjerici trljaju oči: privredni oporavak Kine ne posustaje. Indeks menadžera nabavke u proizvodnji, centralni pokazatelj obima proizvodnje u kineskim fabrikama, nakon čitave jedne decenije, u novembru bilježi najvišu vrijednost, konstatuje njemački radio, prenose Nezavisne.
Sa dosadašnjih 53,6 bodova, indeks se povećao na 54,9 poena. Više brojke indeks je posljednji put bilježio u novembru 2010. godine. Indeks je inače dio mjesečnog privrednog barometra medijske grupe Kajsin, specijalizovana za finansijske teme.
I kineska državna statistička služba objavljuje indeks menadžera nabavke. Taj “zvanični” PMI, međutim, više govori o tome kakva je poslovna situacija u velikim državnim kompanijama. Aktuelni podaci za novembar takođe pokazuju da je privredni oporavak od proljeća stabilan. Vrijednost od 51,4 u oktobru, u novembru se povećala na 52,1, što je najviše od septembra 2017. godine.
Za kineske trgovinske partnere u Evropi to su dobre vijesti. Nakon SAD, Kina je drugi po veličini trgovinski partner Evropske unije. Između 2000. i 2019. godine, obim bilateralne trgovine povećao se gotovo osmostruko – na ukupno 560 milijardi eura.
Mnoge kompanije ne mogu do detalja da utvrde koliki je obim poslovanja sa Kinom, ali uzorci iz 25 evropskih kompanija, iz različitih zemalja članica EU, a koje je za potrebe aktuelne studije koristio berlinski Merkator institut za kineske studije (MERICS), pokazuju u kojoj mjeri evropske kompanije zavise od kineskog tržišta. Te kompanije su 2019. godine 11,2 odsto svog prometa ostvarile u Kini, navodi DW.
Od pozitivnog kineskog privrednog razvoja mogla bi prvenstveno da profitira Njemačka, ocjenjuje se u analizi.
Naime, nijedna druga zemlja EU nije toliko snažno vezana za Kinu kao najveća evropska privreda: gotovo polovina (48,5%) ukupnog izvoza EU u Kinu, 2019. godine je išla iz Njemačke. To je skoro četiri puta više nego iz Francuske, koja je na drugom mjestu u EU kada je riječ o izvozu u Kinu.
Naročito mnogo izvoze njemački proizvođači automobila i mašina, a sve više se izvoze i poljoprivredni proizvodi poput svinjskog mesa, napominje se u tekstu.
Zbog posljedica pandemije, Kina je za Njemačku postala još važnija. U drugom kvartalu 2020. godine, ona je prvi put bila najveće njemačko izvozno tržište. Nije ni čudo, s obzirom na to koliko su najvažnija tržišta za njemačku robu i usluge – u Evropi i SAD – ispaštala i još uvijek ispaštaju zbog pandemije kovid-19.
Doduše i Kina se još uvek bori sa posljedicama pandemije, kaže za DW Maks Cenglajn, glavni ekonomista berlinskog instituta Merics. Kineski bruto domaći proizvod (BDP) povećao se u prvih devet mjeseci 2020. za samo 0,7 odsto.
“Ali uspon uzima maha i to je naravno dobro za njemačke kompanije. Od toga će profitirati prije svega klasična njemačka industrija, koja je već jako prisutna u Kini. Naročito se povećala prodaja automobila”, dodaje Cenglajn.
Daimler je, recimo, 2019. godine u Kini prodao 700.000 mercedesa, više nego dvostruko u odnosi na SAD. Koncern Volkswagen među prvima u svijetu je počeo da posluje u Kini. Od osamdesetih godina, Volkswagen proizvodi u Antingu, pored Šangaja, i u međuvremenu prodaje 40 odsto svojih automobila u Kini, koja je odavno nadmašila SAD kao najvažnije svjetsko tržište automobila.
Cenglajn ne smatra da će Njemačka zbog posljedica pandemije postati previše zavisna od Kine.
“Svakako da će doći do pomjeranja u trgovinskim strukturama, ali će to biti kratkoročno. EU i SAD će se oporaviti i sustići Kinu. Mislim da je pretjerano smatrati da će to i ubuduće ići samo sa Kinom”, kaže on, ali takođe upozorava da bi snaga nemačke spoljne trgovine trebalo da bude u diverzifikaciji.
Cenglajn ne vjeruje da su brojke iz Kine nepouzdane i da privredni zamah nije tako snažan kao što pokazuju podaci.
“Na nacionalnom nivou kineske službe su posljednjih godina radile na poboljšanju kvaliteta podataka. Naravno da još ima određenih prepreka, ali generalno nema razloga da se privredni zamah dovodi u pitanje”, zaključuje ovaj njemački stručnjak za Kinu.
