U sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu održava se konferencija za medije o Odluci o iznosu najniže plaće za 2025. godinu. O temi koja je izazvala brojne reakcije govore premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i zamjenici premijera Toni Kraljević i Vojin Mijatović.
U vremenu izazova u Federaciji BiH mislim da može biti zadovoljni i kao vlada ponosni na finansijsko stanje. Danas hoćemo da kažemo šta je prethodilo odluci o minimalnoj plaći jer ne možemo na sve reakcije odgovoriti pojedinačno ali hoćemo da ukažemo na neke pogrešne stvari koje se mogu čuti u javnosti, kazao je u uvodnom obraćanju premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.
Odluka je izazvala veliku polarizaciju, glasnij dio su poslodavci i njihovi eksperti koji naravno osporavaju odluku a sa druge strane ima i poslodavaca koji podržavaju odluku. Treći dio poslodavaca šuti jer se odluka na njih ne odnosi jer nemaju radnika koji imaju platu manju od 1.000 KM. Imamo sindikate i radnike s druge strane koji opdravdaju odluku mada i među njima ima onih koji su izloženi prisiscima i zato šute, kazao je Nikšić.
Paušalne ocjene o otkazima
Glasniji dio poslodavaca i njihovih analitičara, osim problematiziranja plate, vrlo rijetko su ukazivali na neke konkretne brojeve osim paušalnih procjena o ugrožavanju 130.000 radnih mjesta te tvrdnje o nekih dodatnih 860 miliona KM koji bi se trebali sliti u budžet FBiH. Dakle, želim reći da je potpuna neistina da će zbog ove odluke Vlade poslodavci morati uplatiti dodatnih 860 miliona.
Prema podacima porezne uprave po osnovu doprinosa za PIO/MIO i zdravstveno osiguranje uplatiti nešto manje od 460 miliona KM, od čega za fond PIO će biti uplaćeno 256 miliona, za zdravstveno osiguranje 183 miliona, a od čega će nekih 20-ak miliona biti fond solidarnosti, kazao je Nikšić.
On je naveo da je dobit preduzeća prošle godine bila preko 5,7 milijardi KM a od toga 5,4 milijarde KM u privatnom sektoru. To je rast od 40 posto a u istom periodu plata je rasla samo 14 posto, kazao je premijer Nikšić.
Reketiranje radnika
Nakon što nije uspio naš pokušaj buđenja svijesti kod poslodavaca mi smo razmatrali kako pomoći radniku na način da poslodavca obavežemo na minimalna primanja. Prva varijanta je bila da minimalna plata bude 700 KM a da primanja do 1.200 KM budu neoporeziva kroz topli obrok, prevoz i slično. Druga varijanta je bila da minimalna plata bude 800 KM a ovaj drugi dio da bude 400 KM. Poslodavci nisu na to dobro reagovali i za nas je bilo porazno kada smo shvatili da oni predlažu da minimalna primanja budu 1.000 KM a da od toga minimalna plata odnosno iznos na koji će ići doprinosi bude 650 KM, kazao je premijer.
Shvatili smo da poslodavci kroz neoporezive isplate toplog obroka i regresa reketiraju svoje radnike, jer ima čak i slučajeva da ljudi moraju vratiti isplaćenu pomoć koju je uredbama omogućila Vlada BiH. Bilo je slučajeva da radnik dobije pomoć a mora vratiti iznos od 700 KM.
Teško je generalizovati da se ovo odnosi na sve. Ima korektnih poslodavaca ali bih rekao da ova saznanja o zloupotrebama neoporezivih naknada su nas najviše motivisala da donesemo odluku o minimalnoj plati i stvorimo pretpostavke da se minimalna plata poveća na 1.000 KM do stvaranja uslova za donošenje Zakona o fiskalizaciji, Zakona o doprinosima i Zakona o dohotku, pojasnio je premijer Nikšić.
U prilog tvrdnji o zlopotrebama Nikšić je iznio i primjere firmi koje imaju dobit od 15,9 ili 14,5 miliona KM a čiji direktori zvanično imaju platu od 830 KM ili 930 KM.
Naglasio je da neoporezivi dio primanja nije diran i u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom i dalje se može isplaćivati neporezivi dio.
