Globalnoj ekonomiji trebat će mnogo duže da se potpuno oporavi od šoka uzrokovanog novim koronavirusom nego što se to prvobitno očekivalo, rekla je šefica Međunarodnog monetarnog fonda, naglašavajući opasnost od povlačenja u protekcionizam kao odgovor na krizu.
Kristalina Georgieva rekla je u intervjuu agenciji Reuters da će MMF vjerovatno revidirati svoje prognoze smanjenja BDP-a od 3% u 2020. godini, a samo se djelomični oporavak očekuje sljedeće godine, umjesto prvobitno očekivanog skoka od 5,8%.
Kristalina Georgieva
Globalni zajmodavac u aprilu je prognozirao da će zatvaranje ekonomija i obustava poslovanja koja je imala za cilj da uspori širenje virusa baciti svijet u najdublju recesiju od Velike depresije 1930-ih. Ali podaci koji su od tada objavljeni ukazuju na “još loših vijesti”, rekla je Georgieva ranije ovog mjeseca.
Otvorena komunikacija
MMF bi novu globalnu projekciju trebao objaviti u junu. Upitana o obnovljenim napetostima između Sjedinjenih Država i Kine – dvije najveće svjetske ekonomije, Georgieva je rekla da potiče zemlje članice da održavaju otvorenu komunikaciju i trgovinske tokove koji su desetljećima bili temelj globalnog rasta.
“Moramo održati trgovinske tokove otvorenima, posebno za medicinsku robu, hranu i dugoročno da pronađemo put za prevazilaženje onoga što se događa s ovom krizom. Želimo nastaviti graditi prosperitetniju budućnost za sve prevazilazeći ožiljke koji mogu nastati zbog ove krize”, kazala je Georgieva.
Napetosti između Sjedinjenih Država i Kine porasle su posljednjih sedmica, a zvaničnici s obje strane sugerirali su da bi teško postignuti sporazum kojim je okončan gorki 18-mjesečni trgovinski rat mogao biti napušten nekoliko mjeseci nakon što je potpisan.
Opasan protekcionizam
Georgieva je upozorila protiv povlačenja u protekcionizam koji bi mogao doći kao rezultat krize.
“Ne bismo trebali odustati od onoga što je do sada dobro funkcionisalo: podjela rada, saradnje i trgovina, koja omogućava da se troškovi roba i usluga spuštaju, omogućava da prihodi rastu, a da se siromaštvo iskorijenjuje.”
MMF je kreiran nakon Drugog svjetskog rata kako bi se potaknula finansijska stabilnost, olakšala trgovina i smanjilo siromaštvo širom svijeta, podsjetila je Georgieva.
Od početka pandemije, MMF je odobrio hitno finansiranje 56 država a odlučiće o 47 dodatnih zahtjeva što je brže moguće, rekla je Georgieva. Ona je odala da Fond može, također, osigurati bespovratna sredstva za pomoć najsiromašnijim zemljama da pokriju svoje dugove prema MMF-u do kraja godine, nakon što su članice preuzele nove kredite.
Portparol MMF-a rekao je da je do sada potrošeno oko 21 milijarda američkih dolara za hitno finansiranje i to uz veoma niske kamatne stope.
B. Šutvić
