Metalska industrija u Bosni i Hercegovini oporavlja se od negativnih posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa. Postala je motor bosanskohercegovačkog izvoza a kompanije u ovom sektoru suočavaju se sada i sa problemom viška ugovora i nemogućnosti da prihvate sve ponuđene poslove.
Kako birati kupce za koje ćete raditi? Koja tržišta birati za plasman svojih proizvoda? Kako se izboriti s viškom narudžbi? Kako birati industrije i proizvode na kojima će se raditi? Koje tehnologije usvajati? Koje materijale birati? Kako planirati investicije?
O svemu tome govorilo se na webinaru pod nazivom “Rješenja za trenutne izazove kompanija BH metalske industrije – Kako osigurati kontinuitet biznisa u vremenima krize?“ čiji je prvi dio održan danas.
Webinar čiji nastavak slijedi sutra od 10.00 zajednički organizuju kompanija Targer Engineering & Consulting i njemačka organizacija GIZ – Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH, a nastavak ove interesantne diskusije biće održan sutra.
Osigurati kontinuitet biznisa
Kako je u uvodu webinara kazao Tarik Kadrispahić, direktor i suosnivač kompanije Targer, cilj aktivnosti u okviru kojih se održava serija webinara jeste da osiguraju kontinuitet biznisa u vremenima kriza.
– Ovaj webinar namijenjen je metalskoj industriji. Znamo šta su problemi i kakvo je stanje u metalskoj industriji ali nas zanima šta su rješenja, odnosno kako da kompanije ojačaju i budu još konkurentnije – kazao je Kadrispahić.
Almira Kadić, savjetnica za tehničku podršku za izvozno orijentisane sektore u projektu EU for Business and EU for Business Recovery koji zajednički implementiraju GIZ, ILO i UNDP a koji je pokrovitelj webinara kazala je kako ovaj projekat podržava bh. ekonomiju da se oporavi od negativnih posljedica pandemije.
– Dosta toga se desilo. Poremećeni su lanci opskrbe, došlo je do pada izvoza a neke kompanije uprkos svemu doživljavaju sada pravu ekspanziju. Želimo pomoći da vidimo koje su perspektive za naše kompanije, koji su izazovi i kako na njih odgovoriti. Tu smo da nađemo najbolja rješenja – kazala je Kadić.
O tome koliko je metalski sektor važan za Bosnu i Hercegovinu pa i kada ga poredimo sa drugim industrijama govori podatak da ovaj sektor u ukupnom izvozu učestvuje sa preko 37 posto što je više od jedne trećine.
Nakon metalskog slijedi drvni i sektor namještaja ali sa upola manjim iznosima, a tek onda dolaze drugi sektori, kazala je Adela Terak iz Asocijacije metalske i elektroindustrije pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
– O ovome je vrlo važno govoriti i vrlo je važno skrenuti pažnju na ovo jer se često u razvojnim aktivnostima zapostavlja metalska i elektroindustrija a njoj se treba dati prioritet – kazala je Terak.
Vodeći sektor
Ona je iznijela podatke o uvozu i izvozu u posljednje dvije godine.
– U 2020. smo imali pad izvoza za 11 posto što je bilo i očekivano zbog pandemije. Izvoz je iznosio preko 4 milijarde a pokrivenost uvoza izvozom je bila 69 posto. U prvih 6 mjeseci 2021. godine vrijednost izvoza je već skoro 2,7 milijardi KM što je preko 44 posto više u odnosu na referentni period prošle godine. Logično je da je došlo do rasta nakon prošlogodišnjeg pada zbog pandemije, međutim i u poređenju s 2019. godinom u kojoj nije bilo riječi o pandemiji šestomjesečni izvoz je povećan za 15 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je zasad rekordna i iznosi 77 posto što je za 7 posto više nego prošle godine – kazala je Terak.
Ona je navela da su najvznačajnija izvozna tržišta na koja odlazi 70 posto proizvodnje Austrija, Njemačka, Slovenija, Srbija, Italija i Hrvatska.
Martin Gaber, Direktor za Zapadni Balkan u German Trade and Invest – GTAI, potvrdio je da je Njemačka jedan od najbitnijih partnera za bh. metalsku industriju.
On je naveo kako se njemačka ekonomija polako oporavlja i kako se očekuje da će se sljedeće godine vratiti na nivo prije pandemije, što je dobar znak. Oporavljaju se i mašinska i automobilska industrija koje su izuzetno bitne za bh. kompanije zbog velikog broja dobavljača u ovim sektorima. Očekuje se da se i ovi sektori vrate na nivo prije pandemije 2022. godine.
Novi dobavljači
A nakon kontinuiranog rasta, zatim prošlogodišnjeg pada, mnoge kompanije prilagođavaju se novim okolnostima i mijenjaju svoje stateške pristupe.
– Velike krize koje su se desile u posljednje dvije godine, korona virus kao i blokada Sueckog kanala, uticale su značajno na lance snabdjevanja. Njemačke kompanije sada se prilagođavaju novim okolnostima i prave nove strategije za svoja evropska tržišta. Oni neće napustiti svoje dobavljače u Aziji, ali kada su u pitanju evropska tržišta tu bi kompanije iz Zapadnog Bakana mogle profitirati jer kupci traže kraće lance dobave. Dakle, u restruktuiranju lanaca snabdjevanja BiH može postati atraktivnija za njemačke kompanije – kazao je Gaber.
On navodi kako su povratne reakcije od njemačkih kupaca izuzetno pozitivne kada je u pitanju saradnja s bh. kompanijama, no kako ima prostora da se ona pojača i dovede na viši nivo, kroz kreiranje partnerstava, zajednička ulaganja i sl.
Snježana Kopruner, direktorica GS-TMT Travnik ispričala je kako je pandemija uticala na rad ove kompanije koja proizvodi konstrukcije za njemačke, austrijske i švicarske kupce.
Na početku pandemije došlo do pada prometa. Navodi kako je pandemija uveliko poremetila lance snabdjevanja a osim rasta cijena bilo je teško doći do sirovina, pa čak i onih koje su već bile rezervisane.
– Pad prometa je prvo bio 10 a onda 26 posto. To je značilo da bismo trebali otpustiti oko 100 radnika, otprilike jednu četvrtinu. Mi to nismo učinili, smanjili smo plate za četvrtinu i uspjeli preživjeti. Prošlu godinu smo završili sa 16 posto pada a uprkos svemu investirali smo 2 miliona KM u opremu – kazala je Kopruner.
Kako odabrati kupce
No sad se dešava nešto što su nekad sanjali.
– Naši prihodi rasli su za 32 posto u prvih 6 mjeseci i rastu i dalje. Međutim sada imamo drugi problem jer mi nismo u stanju sve narudžbe realizovati i moramo neke kupce odbijati a najveći problem je nedostatak stručne radne snage – kazala je Kopruner.
Rade sve kako bi optimirali procese, provećali protok proizvoda, smanjili vrijeme izrade, i slično, no već je izvjesno da neće moći prihvatiti sve narudžbe za sljedeću godinu.
– Za sljedeću godinu već imamo porast zahtjeva za isporuke kupcima od 40 posto i nećemo moći svima udovoljiti. Moraćemo među postojećim kupcima birati one koji su najsigurniji i najprofitabilniji. Za razliku od situacije kada tražite nove kupce, mi smo sada u situaciju da moramo optimirati postojeće kupce. Da vidimo koji kupci imaju budućnost, koju su to proizvodi koji će ostati na tržištu i koji se neće mijenjati, gdje mi kao dobavljač sigurno ostajemo… Analiziramo postojeće kupce, marže kod pojedinih proizvoda i to nam pomaže da odaberemo najpotentnije kupce. Tako radimo i na investicijama koje su nam potrebne, jer ne želimo investirati u nešto što nam dogodine neće trebati. Dakle, poruka je zadržati strateške kupce ali i one koji će imati razumijevanja za veće cijene do kojih mora doći jer se mora ulagati i u edukaciju kadra kojeg nema na tržištu – kazala je Kopruner.
Sa sličnom situacijom susreće se i kompanija “MDG International”. Direktor Muriz Obarčanin kaže da je situacija skoro ista u svim firmama u regiji ali i Evropskoj uniji.
Bh. kompanije pouzdani partneri
– Svi prolaze kroz iste izazove. Situacija na početku krize jeste bila jako komplikovana no brzo su se stvari promijenile i proizvodnja se konsolidovala, brzo smo se navikli na novi način rada. Mi smo imali blagi pad kupaca, ali smo dobili i neke nove, i uspjeli smo ponoviti promet od 2019. Ove godine, očekujemo rast možda čak i do 50 posto u odnosu na prošlu godinu – kazao je Obarčanin.
I Obarčanin se slaže da je rješenje za trenutne izazove do kojih je došlo zbog pandemijske krize u optimizaciji procesa rada i eduukaciji i usavršavanju kadrova.
HF MIXING GROUP proizvodi mašine za miješanje kaučuka za autoindustriju. Dario Ćosić, voditelj za Istočnu i Jugoistočnu Evropu u strateškoj nabavi kaže kako je korona-kriza i u ovoj kompaniji dovela do pada od 25 do 30 posto, no kako u narednoj godini očekuju jak rast.
– Imamo i mi probleme s nabavom čelika i borimo se s cijenama i dolaskom do materijala i to vodi do kašnjenja isporuka kupcima. To je sada izazov za sve no ja vidim bh. kompanije na dobrom putu da postanu jo atraktivnije za njemačke kupce. Sarađivao sam s dosta kompaije u Bosni i Hercegovini i vidio koliko su sposbni i kako imaju dobre resurse. Dobio sam dobar feedback i od kolega iz drugih njemačkih firmi. Naročito bih istakao sektore zavarivanja, CNC obrade i površinske zaštite, mislim da ovdje ima dosta potencijala ali treba raditi i na marketingu – kazao je Ćosić.
A kako bi jedna kompanija bila atraktivna za kupce iz Evrope, Čosić kaže kako je ključ u kvalitetu, stabilnoj radnoj snazi, novim idejama. No jednako tako je važno i razgovarati s kupcem ukoliko dođe do problema te uvijek nastojati poboljšati saradnju.
Predložio je uspostavljanje platforme za predstavljanje bh. kompanija.
Ognjenka Lalović, direktorica Asocijacije metalske i elektroindustrije pri VTK BiH navela je kako postoji nekoliko ovakvih platformi i sve kompanije pozvala na uvezivanje putem Komore.
Ekspanzija poslovanja, kadar problem
U okviru webinara predstavljeno je i istraživanje koje je kompanija Targer provela na uzorku od 11 kompanija iz metalskog sektora.
Riječ je o malim i srednjim kompanijama koje su kao najveće probleme i izazove izvojile kašnjenje sirovina te probleme povezane sa sirovinom i lancima dobave koji ukazuju na nužnost pronalaženja alternativnih materijala i dobavljača.
Kao problem izdvojen je i nedostatak stručnog kadra, neadekvatna organizacija procesa, nekonkurentnost, nedostatak izvora finansiranja i sl.
Kada je rijč o prometu, evidentno je da je ove godine došlo do ekspanzije u metalskoj industriji.
Promet se povećao i u odnosu na 2019. godinu, što je dijelom rezultat porasta cijena ali većim dijelom i porasta obima posla.
Kod 72 posto firmi došlo je do povećanja obima posla a samo 1 od 11 firmi imala je smanjenje posla u odnosu na 2019.
Promet se kod večine kompanija povećao za 25 posto a kod nekih i do 100 posto.
Kada je u pitanju procjena najvećih problema u budućem periodu, kompanije au kao alaramantno izdvojile nedostatak stručnog kadra a samim tim projekti stručnog usavršavanja izdvojili su se kao najpotrebniji vid podrške.
