U sjeni turbulentnih političkih odnosa u Bosni i Hercegovini odvija se ekonomska saradnja kompanija i radnika iz dva entiteta.
Ona se ogleda u privlačenju radnika koji nerijetko prelaze entitetsku liniju od svog doma do radnog mjesta, potom akvizicijama (preuzimanjima) i investicijama na području drugog entiteta, a njeni akteri uglavnom imaju samo pozitivna iskustva.
Iako se ova saradnja često odvija daleko od očiju šire javnosti i medija, ona omogućava egzistenciju hiljadama radnika i članova njihovih porodica, te pruža dodatne mogućnosti za razvoj kompanija.
Jedan od onih koji su investirali na područje drugog entiteta je uspješni privrednik i načelnik Kalesije Sead Džafić. Njegova firma Unis tok je 2017. godine kupila bilećku Kovnicu u stečaju za 1,9 miliona KM. Zahvaljujući akviziciji, u Kovnici je nakon mnogo godina pokrenuta proizvodnja punom parom, a u nekadašnjem gigantu sada se proizvode vanjski i unutrašnji prstenovi ležajeva za automobilsku industriju.
Džafić za BiznisInfo kaže da “saradnja među entitetima može doprinijeti da se ekonomija zbliži i da jednog dana profunkcionišemo zajedno”.
– Bilo bi dobro da je i više ovakvih kompanija poput moje i da se otvaraju radna mjesta i u jednom i u drugom entitetu. Meni puno znači što sam otvorio kompaniju u Bileći. Mi zapošljavamo ljude iz oba entiteta a preporučujem svima koji imaju potencijala, bez obzira na entitetsko razgraničenje, da investiraju i rade, da ne gledaju na podjele nego da daju šansu i priliku onima koji žele da rade – kazao nam je Džafić.
Tešanj kao jedan od lidera razvoja
Inače, u ekonomskoj saradnji, kako se može i očekivati, naročito se ističu privredno najrazvijenije regije, pogotovo one koje se nalaze blizu enitetske linije, poput Tešnja i njegove okoline. U ovaj grad dolaze raditi mnogi građani iz RS-a, prvenstveno iz Doboja i drugih gradova. Osim toga, tešanjske kompanije investirale su u drugi entitet.
Najsvježiji primjer je regionalni lider u proizvodnji pilećeg mesa Madi, koji je u aprilu kupio firmu Agromix iz Doboja koja se bavi proizvodnjom stočne hrane. Agromix zapošljava 56 radnika, a ugovor o prodaji je 9. aprila potpisao direktor Slaviša Bukejlović sa rukovodstvom Madija.
Govoreći o ekonomskoj saradnji između entiteta, direktor Madija Maid Jabandžić kaže za BiznisInfo da su u ovoj kompaniji “uvijek radili i razmišljali na taj način”.
– Za mene to je prednost ekonomije. Kamo sreće da se u ovoj državi ljudi više bave ekonomijom, ne bi bilo vremena za gluposti. Mi već godinama unazad zapošljavamo jako puno ljudi iz opština oko Tešnja, iz Doboja, Teslića i drugih okolnih opština. A na kraju krajeva tu je i ta firma koju smo kupili u Doboju – ističe Jabandžić.
Dodaje da uvijek razmišljaju ekonomski, nikako drugačije.
– Kod nas je situacija po tom pitanju oduvijek vrlo jednostavna i nikada nismo imali dilemu – navodi ovaj uspješni poduzetnik.
Osim ove, mnoge druge tešanjske kompanije zapošljavaju radnike iz drugog entiteta. Jedna od njih je uspješna firma Inox Ajanović koja već 20 godina proizvodi visokokvalitetne proizvode od nehrđajućeg čelika, a većinu izvozi na tržišta Evropske unije.
Kako su rekli za naš portal, od ukupno 121 radnika njih 31 je iz Republike Srpske, što čini čak četvrtinu radne snage. Oni kažu da entitetska linija nije prepreka za investicije, privredni razvoj i mobilnost radne snage.
– Ekonomska saradnja između entiteta je jako važna da bi nam svima u BiH bilo bolje – konstatuju u odgovoru na naš upit.
Huskić: Niko nije imao neprijatnosti
U svojim aktivnostima tešanjske firme imaju podršku lokalne administracije na čijem čelu je načenik Suad Huskić. On kaže da entitetska linija “sasvim jasno i nedvosmisleno nije prepreka” za poslovanje.
– Ko želi i hoće, uvijek traži rješenja za izazove, a ne izgovore i opravdanja. Tržišna ekonomija ima svoje zakonitosti. Konkurencija i poslovni interesi guraju ljude u saradnju i komunikaciju. Naravno, politika uređuje ambijent u društvu, olakšava ili otežava uvjete poslovanja. Nekad politika koristi različite taktike, pa izjave imaju različitu težinu i efekat na građane Bosne i Hercegovine, ali izvan krupnih političkih tema odvija se život – kaže Huskić za BiznisInfo.
Kako ističe, to je život u kojem se kompanije bore za tržište i što kvalitetniju radnu snagu, život u kojem radnici traže bolje prilike za zaposlenje, a kupci bolje cijene i veći kvalitet.
Prema njegovim riječima, posljednjih godina postoje brojne investicije iz Tešnja u Doboj, Prijedor i neke druge općine u RS, kao i brojne investicije u FBiH. One se i dalje realiziraju, a do njega nije došla informacija da je neka investicija zaustavljena ili da je posao propao.
– Dnevno je u Tešanj posljednjih nekoliko godina dolazilo od 400 do 700 ljudi da radi. Nisam čuo za bilo kakav primjer u kojem je neko imao neprijatnosti zbog porijekla ili nekog sličnog razloga. Ima primjera i promjene prebivališta zbog radnog mjesta. Snažnijim razvojem ekonomije povećava se mobilnost radne snage i potreba za stručnjacima različitih profesija – dodaje Huskić.
Ekonomija ne smije imati predrasude
Tešanj i Doboj nisu jedini primjer susjednih općina koje odlično sarađuju. Poznat je primjer Goražda u kojem posluje veliki broj uspješnih kompanija, a u kojima rade brojni građani iz Foče.
Dobro sarađuju i tuzlanska i bijeljinska regija, koje su također upućene jedna na drugu. Primjer te saradnje je i firma Termal iz Lopara, nekadašnji najveći proizvođač pločastih radijatora u BiH, koja je pokrenula proizvodnju nakon što ju je prije četiri godine preuzeo Lafat komerc iz Kalesije. Posao je dobilo više od 100 radnika, izgrađene su dvije nove hale i nabavljene moderne mašine. Proizvodnja je uglavnom išla za Nizozemsku.
Rade Savić, načelnik Opštine Lopare, ima pozitivna iskustva i kaže da entitetska linija nije prepreka za privredu i ona to ne bi trebala da bude. No, misli da je potrebno više privredne saradnje između entiteta kao i sa susjednim državama.
– Naša iskustva u Loparama su pozitivna kada je u pitanju investiranje kompanija iz Federacije BiH, jer su dovele do zapošljavanja lokalnog stanovništva i naravno svako ko ima ideju radi napretka privrede dobrodošao je u našu lokalnu zajednicu. Ekonomija ne smije imati predrasude – konstatira Savić u izjavi za naš portal.
Trgovci prepoznali važnost jedinstvenog tržišta
Jedan od sektora koji ne poznaje entitetske linije je trgovina. Domaći trgovački lanci iz oba entiteta otvorili su brojne objekte u drugom entitetu, pri čemu su investirali desetine miliona maraka i zaposlili stotine, ako ne i hiljade ljudi.
Primjera radi, vlasnici trgovinskih lanaca Tropic i MojMarket, koji su lideri na maloprodajnom tržištu u Republici Srpskoj, prije tri godine su osnovali kompaniju “Crvena jabuka” čije je sjedište u Jajcu, a s ciljem širenja u Federaciji BiH. Kompanija danas uspješno posluje, ima markete u Kaknju, Jajcu, Bihaću, Bosanskom Petrovcu, Bosanskoj Krupi i drugim gradovima, te stalno širi svoju mrežu.
S druge strane, kompanije poput tuzlanskog Binga ili sarajevskog Robota otvorile su veliki broj objekata u RS-u.
Pavlović: Ima jako dobrih primjera ekonomskog povezivanja
Zoran Pavlović, ekonomski ekspert, kaže da je definitivno potrebno da se vratimo ekonomiji, jer smo došli u poziciju da nam praktično život uređuju političari kojima je cilj stvaranje negativnog odnosa između entiteta i nacija.
– Čitav koncept koji su izgradili lideri u politici je da stvaraju tenzije kako bi naši izabrani dužnosnici imali osnov za svoju egzistenciju. Tako izgleda da je njihov posao da nas od nečega štite, a ustvari u cijeloj priči posao ljudi koji su izabrani dužnosnici je da rade na stvaranju boljih uslova života građana – navodi on za BiznisInfo.
Dodaje da, kada dođemo u situaciju da posmatramo kako život funkcioniše, onda shvatimo da u praksi postoje dobri primjeri ekonomskog povezivanja firmi iz dva enititeta i da nam oni pokazuju da nama treba i veće tržište, a pogotovo da nam treba “to malo tržište Bosne i Hercegovine”. Da bi to sve moglo da funkcioniše, “mi treba u poslovnim krugovima da budemo dobro uvezani, tako da praktično život treba da nadvlada sve te negativne elemente koje koriste predstavnici političkih stranaka”.
– Kada posmatramo privredni ambijent koji je prilično tužan i siromašan, pogotovo u vrijeme korone, vidimo da ima jako dobrih primjera koji treba da budu popularisani i koji treba da vrate nadu ljudima da će ekonomija nadvadati politiku i stvoriti ambijent za bolji život a samim tim uticati i na smanjenje odlaska madih iz BiH – zaključuje Pavlović.
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
