Vršilac dužnosti direktora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH /FIPA/ Milica Marković u intervjuu za Srnu rekla je da je evidentno da će privreda i ekonomija BiH početi da se oporavlja od posljedica epidemije virusa korona 2022. godine.
– Strane investicije u BiH u prvom kvartalu ove godine manje su za 250 miliona maraka. BiH je mogla učiniti više kada je riječ o stranim ulaganjima – istakla je Markovićeva.
Ona je rekla da je na čelo FIPA-e imenovana prije mjesec i po dana i istakla da izvještaj o radu ove institucije za prošlu i program rada za ovu godinu nije prihvaćen u Savjetu ministara, koji nije bio zadovoljan učinkom Agencije jer se iz izvještaja ne vidi šta je od projekata realizovano, a šta nije.
Markovićeva je istakla da je zatekla takvu situaciju, ali da je po imenovanju na čelnu poziciju u FIPA-u održala niz sastanaka sa menadžmentom da bi vidjeli šta se može uraditi do kraja godine, međutim sve aktivnosti limitirane su epidemiološkom situacijom u BiH.
– Svi kontakti sa potencijalnim investitorima svedeni su na elektronsku ili onlajn komunikaciju. Epidemija virusa korona pogodila je sve ekonomije svijeta, EU i zemlje okruženja, pa BiH nije izuzetak – navela je Markovićeva.
Pomoć EU
Prema njenim riječima, privredni oporavak BiH, pod uslovom da se epidemija korone završi, u velikoj mjeri će zavisiti od pomoći EU i drugih relevantnih međunarodnih institucija.
– Pomoć koju je Savjet EU već odredio za BiH u okviru ukupnog iznosa za pomoć zemljama zapadnog Balkana iznosi 250 miliona evra, što će pomoći da se ekonomija BiH koliko-toliko oporavi – smatra Markovićeva.
Što se tiče stranih investicija, one su prema preliminarnom izvještaju Centralne banke BiH za prvi kvartal ove godine smanjene za 3,5 odsto u odnosu na isti period 2019. godine, što je oko 250 miliona maraka, rekla je Markovićeva.
Ona je dodala da će se tek početkom iduće godine vidjeti kakva je realna situacija i gdje se BiH zaista nalazi u ekonomskom, privrednom i investicionom smislu.
Oporavak 2022. godine
Evidentno je, dodala je ona, da će privreda i ekonomija BiH početi da se oporavlja 2022. godine.
– Iako je Savjet ministara sačinio plan ekonomskih mjera zbog trenutne epidemiološke situacije, epidemiološka situacija se svaki dan pogoršava i teško je očekivati da se posljedice anuliraju – rekla je Markovićeva.
Fipa, dodala je ona, raspolaže sa 280 aktuelnih projekata, a za strane investitore najatraktivniji su poljoprivredno-prehrambeni sektor zbog činjenice da BiH još nosi epitet zemlje zdravih prirodnih resursa, zdrave vode, zemljišta i agrarnog potencijala.
– Zbog toga je prijemčiva za strane investitore – rekla je Markovićeva i dodala da je iz tih razloga i turizam sektor na koji ova zemlja može da računa.
Markovićeva je navela da strani investitori računaju i na radnu snagu BiH i mladi kadar koji završava informaciono-tehnološke fakultete, te da se stranci opredjeljuju za angažman takvog kadra.
Potencijali BiH
Markovićeva je istakla da je drvna industrija primamljiva stranim investitorima i da zdravstveni sektor BiH ima potencijal da ponudi zdravstveno-rehabilitacione, spa i velnes centre.
Od toga, kaže ona, BiH može ostvariti dobit kroz poreze i doprinose, a domaća radna snaga posao s obzirom na činjenicu da stranci u 90 posto slučajeva angažuju domaću radnu snagu.
Markovićeva je navela da je BiH mogla više učiniti da strani kapital bude uložen u ovu zemlju “bez obzira na sve manjkavosti koje ima” i istakla da je za strane investitore bitno da li će dozvole dobiti brzo ili na njih mora čekati.
– Na tom planu BiH mora više raditi da se procedure pojednostave – navela je Markovićeva.
Markovićeva je rekla da je evropski put BiH bitan jer investitori su uglavnom iz zemalja EU i prirodno je da sagledavaju stepen približavanja BiH pravilima EU.
– Mi smo još daleko od evropskih integracija i nismo ispunili zahtjeve iz Upitnika za dobijanje kandidatskog statusa. Imamo mnogo prepreka koje stoje BiH na putu ka EU i svakako to može odbiti investitore da ulažu u ovu zemlju – konstatovala je Markovićeva.
U BiH investitore privlače “zdravi prirodni resursi i radna snaga za koju kažu da je i dalje jeftinija u odnosu na druge destinacije i zemlje, pa s te strane Fipa još može da zadrži njihovu pažnju”, rekla je Markovićeva.
– Anketa koja je rađena sa investitorima pokazala je da je 50 odsto anketiranih reklo da će nastaviti investicije u BiH nakon stabilizacije epidemiološke situacije – rekla je je Markovićeva i dodala da oko 40 odsto stranih investitora najavilo da će sačekati kako će se razvijati epidemiološka situacija.
Najveći investitori
Markovićeva je istakla da su, prije svih, Srbija i Rusija zemlje na koje BiH može računati kada je riječ o investicijama.
– Austrija i Turska su značajno investirale u BiH. Što se tiče Republike Srpske, Srbija, a potom Rusija su najviše investirale. Postoji cijeli spisak zemalja, među kojima je Kina jedan od značajnih investitora BiH. Ima prostora da se i dalje radi sa tim zemljama. Što se tiče Republike Srpske, mi nemamo nikakvu dilemu da će Srbija i dalje nastaviti da investira u Srpsku – istakla je Marković.
Ona je dodala da i velike ekonomije imaju problema i da BiH u ovom trenutku ne može previše očekivati, ali da će Fipa iskoristiti ovo vrijeme da pripremi podatke o projektima kako bi ih mogli kandidovati.
Markovićeva je istakla da su zbog epidemije otkazani brojni skupovi i sajmovi, što je dodatno otežalo i rad FIPA-e.
Ona tvrdi da kao novoimenovani direktor ima podršku predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije i kompletnog Savjeta ministara, ali da FIPA mora ostvariti dobru konekciju i sa entitetskim vladama i njihovim institucijama.
– Osim ovih 280 projekata na kojima radi FIPA, postoje drugi projekti u koje smo uključeni. Riječ je o prioritetnim projektima Republike Srpske kojih je 66 i projekti FBiH kojih je oko 110, gdje agencija takođe radi jedan dio posla pomažući da se realizuju – istakla je Markovićeva.
Ona je najavila da je moguće da se u septembru organizuje onlajn sastanak sa predstavnicima ambasada u BiH jer ima puno projekata koje su njihove zemlje realizovale u BiH.
– Bilo bi dobro da se te aktivnosti nastave – rekla je Markovićeva.
Ona je dodala da je nedavno imala sastanak sa predsjednikom Privredne komore FBiH, a u narednom periodu ima u planu da se sastane sa predsjednicima Privredne komore Republike Srpske i Brčko distrikta, kao i da održi sastanke sa nadležnim ministarstvima u RS i FBiH, ne isključujući mogućnost i sa entitetskim premijerima.
U planu je i sastanak sa ministrom za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatanom Klokićem.
– Njegove sugestije, podrška i komunikacija sa sličnim poslovnim saradnicima biće značajna i za nas. To ministarstvo je nadležno i za predstavništva Republike Srpske koja takođe imaju misiju na ekonomskom planu za dotok stranih investicija u Srpsku – istakla je Markovićeva i dodala da će isti tretman imati i FBiH i njena nadležna ministarstva i institucije.
Ona je rekla da će period do kraja godine iskoristiti za što bolje kontakte i prikupljanje projekata kako bi se početkom naredne godine, ukoliko epidemiološka situacija dozvoli, oni mogli realizovati.
Srna
