Svake godine raste broj ljudi koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu u potrazi za poslom i sigurnijom egzistencijom. Kako će se to odraziti na bh. ekonomiju, zadržavanje postojećih i privlačenje novih investicija, za BiznisInfo govore načelnik opštine Derventa, predsjednik Vijeća stranih investitora te predstavnici FIPA-e i kompanije Smiljevac prom.
Porodična firma Smiljevac Prom već 15 godina proizvodi jahte za austrijsku kompaniju Schöchel-Werft-Yachts i jedan od najpoznatijih svjetskih brendova Sunbeam Yachts.
Poslovanje sa BiH Austrijanci su započeli nakon što su odlučili da dio proizvodnje premjeste u neku drugu zemlju. Pokušali su sa Češkom, ali nisu bili zadovoljni kvalitetom rada. Onda su pokušali sa Smiljevcem i nisu se pokajali. Sve što su do sada naručili, uposlenici firme u selu koje se nalazi 13 km južno od Brčkog, isporučili su.
Smiljevac Prom
„Na trećoj jahti rekli su nam da radimo bolje od njih“, kazao je u razgovoru za BiznisInfo Goran Gajić, koji je, uz Milenka Babića, jedan od vlasnika i osnivača firme.
Smiljevac Prom jedna je od brojnih primjera bosanskohercegovačkih kompanija koje su stekle ugled i povjerenje stranih partnera i investitora, bilo da je riječ o ulaganju u postojeće i otvaranje novih pogona u našoj zemlji ili ugovaranje značajnih poslova za praktično cijeli svijet.
Dobri i vrijedni radnici
Na pitanje zbog čega je austrijska kompanija za partnere odabrala baš njih, Gajić odgovara da je radna snaga nesumnjivo jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji element ove odluke.
Potvrđuju to i u Agenciji za promociju stranih investicija (FIPA). Iz Agencije navode kako BiH raspolaže velikim potencijalima u oblasti proizvodnje energije, kako imamo razvijenu i industriju auto-dijelova, dobro razvijen metalni i drvni sektor, značajne prirodne potencijale koji su još uvijek nedovoljno iskorišteni, zajedno sa turističkim sektorom u cjelini.
No, ipak jedna stvar je ključna.
„Ukoliko se neki pogon premješta iz inostranstva u BiH, uglavnom se to radi radi jeftinijeg poslovanja i jeftinije radne snage, te raspoloživih investicionih mogućnosti“, kazali su nam iz FIPA-e.
A radne snage je sve manje. Prema nedavno objavljenim podacima, za pet godina BiH je napustilo više od 173.011 ljudi ili 48.932 porodice, a tokom posljednje 23 godine državljanstva BiH odreklo se 73.478 građana.
Njemačka i Slovenija najpoželjnije
Tako bh. građani, dok se u njihovoj zemlji godinama ponavljaju floskule o ekonomskim reformama i otvaranju novih radnih mjesta, svoj hljeb zarađuju u Ljubljani, Zagrebu, Štutgartu, Minhenu…
Ilustracija
Ilustracije radi, navedimo da je čak 8 posto od ukupno 266.000 stranih državljana koji su prošle godine stigli u Njemačku, došlo upravo iz BiH, a podaci njemačkog Destatisa pokazuju kako je broj naših građana koji odlaze u ovu zemlju rastao od 2011. godine. Do 2013. godine broj bh. državljana u Njemačkoj se povećavao u prosjeku do 2.000, da bi već od naredne godine taj broj porastao za više od 5.000, a u 2018. godini za 10.000 osoba.
Brojni domaći poslodavci kazali su nam u razgovoru kako sve teže pronalaze radnu snagu a nerijetko se može čuti kako bi se u pogonima širom zemlje “moglo proizvesti i prodati i puno više kada bi imao ko raditi”.
I dok neke lokalne zajednice u BiH, poput Tomislavgrada čiji su privrednici prije nekoliko dana govorili upravo o ovoj temi, zajednički upozoravaju na posljedice masovnog napuštanja zemlje, druge tek očekuju da se u budućnosti suoče sa ovim problemom.
Da bi odlazak radne snage mogao negativno uticati na dalji razvoj i privlačenje investicija u Bosnu i Hercegovinu, smatra i načelnik opštine koja je poznata upravo po tome što u njoj posluje veliki broj stranih kompanija.
„Nepovoljna demografska situacija i odliv radne snage će sigurno uticati na tokove investiranja. Veoma je važno činiti ono što je u moći lokalnih zajednica poput ulaganja u vještine i znanja, jer je sa stanovišta investiranja jednako bitan segment obučenosti radne snage za nove tehnologije koje donose i bolja plaćena radna mjesta“, kazao je za BiznisInfo načelnik Opštine Derventa Milorad Simić.
Ova lokalna zajednica na čijem području posluje preko 30 stranih kompanija, prema načelnikovim riječima za sada dobro koristi svoje ljudske resurse, no pitanje je do kada će to biti moguće.
Derventa
„Broj zaposlenih u 2018. godini je viši 4,84 % u odnosu na 2017. godinu, dok je prosječna formalna nezaposlenost nešto niža od one u Republici Srpskoj što bi u budućnosti moglo postati ograničavajući faktor za dalji privredni razvoj opštine“, smatra Simić.
I iz Vijeća stranih investitora BiH kažu kako su tržište rada i kvalificirana radna snaga odnosno ljudski potencijali jedan od važnih elemenata za odluku investitora u kojoj zemlji da uspostave ili prošire svoje poslovanje, istovremeno upozoravajući na druge izazove koji se javljaju na tržištu rada.
Nezaposlenih ima, radnika nema
Iako je prema posljednjem „Poslovnom barometru“ Vijeća jeftina radna snaga navedena tek kao peti motiv po redu pri investiranju u BiH, ovom temom trebalo bi se mnogo ozbiljnije baviti.
“Na tržištu rada postoji deficit određenih zanimanja i kvalificiranosti, javlja se disbalans ponude i potražnje, porezi i doprinosi koji opterećuju troškove rada su previsoki umjesto da budi niži a da same neto plate budu više. Smatramo da bi država koja je otvorena prema stranim investitorima trebala kroz obrazovni sistem osigurati adekvatno kvalificiranu radnu snagu za kojom vlada najveća potražnja”, kaže za naš portal predsjednik Vijeća Branimir Muidža.
Prema njegovim riječima, razlog za veliku stopu nezaposlenosti i sve brojnije odlaske kvalificirane radne snage jeste činjenica da kompanije plaćaju relativno visoka bruto davanja, ali radnici iz toga dobivaju niske neto plate.
Ilustracija
“Ova velika razlika između bruto i neto plate uglavnom odlazi u neefikasan birokratski aparat, stoga mislimo da bi i radnici i poslodavci, ali i država imali puno više koristi kada bi se taj raspon, odnosno porezni pritisak smanjio. Poslodavci bi imali niže troškove poslovanja pa bi bili konkurentniji, mogli bi zapošljavati više ljudi, radnici bi imali viša primanja, imali bolji standard, povećala bi se potrošnja i investicije u BiH a samim tim bi se stvorili bolji uslovi za njihov ostanak u BiH”, kaže Muidža.
Predsjednik Vijeća stranih investitora upozorava i na paradoksalnu situaciju u kojoj se privrednici, a naročito strani investitori, i pored visoke stope nezaposlenosti suočavaju sa deficitom radnika određenih zanimanja.
“Razlog tome je što trenutno u BiH postoji disbalans između potreba privatnog sektora i obrazovnog sistema”, smatra Muidža te napominje kako bi uvođenje dualnog Sistema obrazovanja bilo rješenje za ovu situaciju.
