U sjedištu Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH početkom ovog mjeseca potpisan je ugovor o izgradnji poddionice Tunel Kvanj – Buna.
Riječ je o dionici dugoj 5,1 kilometar i vrijednoj 125 miliona eura bez PDV-a, a posao je dodijeljen konzorciju koji vodi kineska kompanija China Road and Bridge Corporation, odnosno CRBC.
Ovo je prvi put da je ova kompanija gradi dionicu autoputa u FBiH, a iza sebe ima više projekata u regionu, uključujući Pelješki most, piše BiznisInfo.ba.
No, nisu svima sjajna iskustva s ovom kompanijom, što pokazuje slučaj Crne Gore kojoj je zadala mnogo glavobolje – od probijanja rokova, povećanja troškova, poreskih dugovanja do navodnog nanošenja štete rijeci Tari.
Naime, CRBC je u Crnoj Gori gradio dionicu autoputa Podgorica – Mateševo koja je puštena u promet prije dvije godine.
No, i dalje nije riješen spor između glavnog izvođača, odnosno CRBC-a, i države Crne Gore kao investitora o tome ko je kriv za trogodišnje kašnjenje radova i ko kome treba da plati penale koji mogu iznositi pedesetak miliona eura za godinu kašnjenja.
Konačnu odluku ko kome treba da plati u ovom sporu trebalo bi da donese Arbitražni sud Trgovinske komore u Cirihu, koji je određen kao arbitraža u ugovoru između CRBC-a i Vlade. U ministarstvu saobraćaja Crne Gore kazali su podgoričkim “Vijestima” da im je iz kineske kompanije tek najavljen postupak pred ovom arbitražom.
Izvođač je u posljednjoj godini gradnje ove dionice ispostavio Vladi kao investitoru više potraživanja kojim traži produžetak roka za završetak radova i dodatna plaćanja. Produžetak rokova traže jer smatraju da oni nisu krivi za kašnjenja već crnogorska strana koja nije dobro pripremila projekat, a dodatna plaćanja traže kao naknadu zbog produženja radova krivicom Vlade Crne Gore.
Oni su ta svoja potraživanja prema ugovoru morali prvo da traže od nezavisnog Inženjera projekta, francusko-italijanskog konzorcijum “Ingerop Conseil & Ingenierie-Geodata Engineering S.p.A.”, koji je plaćen oko deset miliona eura za kontrolu izvedenih radova na prioritetnoj dionici.
Međutim, skoro sva do sada ispostavljena potraživanja CRBC-a su odbijena od Inženjera projekta, izuzev potraživanja usljed Covida 19 kada je izvođaču odobren produžetak roka od 47 dana, umjesto traženih godinu i po. Nakon tog odbijanja je najavljena arbitraža.
Crna Gora je predala kontrazahtjev kojim traže da im kineski izvođač radova plati penale zbog kašnjenja.
– U skladu sa Fidic ugovorom ugovorne strane imaju pravo da ukoliko su nezadovoljne odlukom Inženjera pokrenu sporove pred Komisijom za rješavanje sporova, odnosno u konačnom pred Arbitražom, tj. Trgovinskom komorom u Cirihu. Do sada nemamo okončanih sporova, tj. po okončanju sporova i konačne odluke znaćemo da li kompaniji CRBC pripada dodatno vrijeme i dodatna sredstva za plaćanje. Takođe, država na ovom projektu potražuje tzv. penale zbog prekoračenja roka za završetak radova, međutim konačan ishod po ovom pitanju zavisi od ishoda rješenja sporova koje će kandidovati CRBC prema Komisiji za rješavanje sporova, odnosno prema Arbitraži”, kazali su “Vijestima” iz Ministarstva saobraćaja na pitanje u kojoj fazi je ovaj spor, kada se može očekivati njegov završetak i da li očekuju da Crna Gora može imati dodatne štete.
Za svako kašnjenje izvođača država prema ugovoru ima pravo naplate penala. U slučaju kašnjenja završetka radova primjenjuju FIDIC pravila, prema kojima se naknada štete zbog kašnjenja obračunava u iznosu od 0,01 posto iznosa ugovora dnevno za kašnjenja do 90 dana, a nakon perioda od 90 dana dnevno obeštećenje iznosi 0,02 posto ugovorenog roka. Ugovorena cijena je 809 miliona eura, pa bi 0,01 posto iznosilo 80,9 hiljada eura dnevno.
Na primjer, ukoliko bi se dokazalo neopravdano kašnjenje izvođača od godinu, penali bi iznosili 51 milion eura. Međutim i izvođač ima pravo na obeštećenje ako su kašnjenja izazvana greškom investitora, odnosno države, kao i ukoliko je zbog grešaka u tehničkoj dokumentaciji, koju je dobio od investitora, imao povećane troškove, što kineska strana i tvrdi da se desilo.
Projekat je započet dok je Ministarstvo saobraćaja vodio Ivan Brajović. CRBC za taj period, kako su ranije saopštavali, ima primjedbe na pripremu projekta, geološke karte i druge dijelove tehničke dokumentacije i projekata, zbog čega su glavni građevinski radovi počeli tek nakon godinu od uvođenja u posao.
Radove je zatim nastavilo da prati ministarstvo kojim je rukovodio Osman Nurković. On je potpisao jedan aneks o produženju roka za završetak radova. Tada je došlo i do spora u vezi sa tim da li je osnovnim ugovorom bila predviđena i izgradnja prve faze petlje Smokovac. Nurković i tadašnji premijer Duško Marković su na početku tvrdili da petlja jeste ugovorena, ali su na kraju pristali da dodatno plate 30 miliona za taj posao koji je kao podizvođač uradila kompanija “Bemax”.
Prema osnovnom ugovoru rok za završetak radova je bio četiri godine, odnosno 11. maj 2019. godine, a Nurković je potpisao aneks kojim se on produžava do 30. septembra 2020. godine bez utvrđivanja krivca za kašnjenje i obaveze plaćanja penala.
Kako ni tada radovi nisu završeni, a nove Vlada izabrana je tek u decembru 2020. godine, novi resorni ministar Mladen Bojanić je početkom 2021. godine potpisao drugi aneks kojim se rok produžava do 30. novembra te godine, uz obavezu da se penali za kašnjenje i obeštećenje izračunaju nakon završetka izgradnje.
Autoput nije otvoren ni nakon tog roka. Iako je došlo do promjene vlasti, stari odbor direktora “Monteputa” je smijenjen tek u septembru 2021. godine, zbog toga što su sami sebi mijenjali Statut kompanije i pokušali onemogućiti svoju smjenu.
Iako se tadašnji rok od 30. novembra približavao, prethodni odbor direktora i menadžment “Monteputa” nije završio nabavku neophodne opreme i instalacija za funkcionisanje i održavanje autoputa.
Proceduru javne nabavke pokrenula je tek nova uprava. Prema zakonu auto-put se ne može otvoriti bez opreme za nadzor, bezbjednost i održavanje, pa bi posljednje kašnjenje od oko šest mjeseci moglo biti na teret države, odnosno bivše uprave “Monteputa”.
Ova dionica auto-puta je otvorena tek 13. jula 2022. godine, odnosno sa tri godine i dva mjeseca zakašnjenja.
Dobili 827 miliona, prikazali gubitak od 308 miliona eura
Do sada je CRBC za izvođenje radova ukupno isplaćeno, po osnovu osnovnog ugovora i svih aneksa, 827.330.928,56 eura, od ukupno ugovorenih 859.067.356,14 eura”, naveli su iz Ministarstva saobraćaja na pitanje “Vijesti” koliko je do sada ukupno plaćeno CRBC za urađene radove na ovoj dionici auto-puta.
Prema finansijskim izvještajima koje je CRBC predavao Poreskoj upravi, svake godine od osnivanja u Crnoj Gori 2014. godine poslovali su sa gubitkom.
Prema finansijskim iskazima za 2023. godinu ukupan akumulirani gubitak kompanije, za sve godine gradnje auto-puta, iznosi 308,2 miliona eura. Ova firma, odnosno njen dio u Crnoj Gori, je većinu troškova za materijale za gradnju i za radnike plaćao svojoj centrali u Pekingu.
U finansijskim iskazima sa kraja prošle godine je navedeno da obaveze prema matičnoj kompaniji iznose 305,7 miliona eura. Revizor je dao pozitivno mišljenje na iskaze CRBC-a.
CRBC je od prošle godine dospio na crnu listu Poreske uprave zbog duga kojeg poreske vlasti potražuju u iznosu od 11,6 miliona eura. CRBC nije priznao ovaj dug i žalio se Ministarstvu finansija kao drugostepenom organu, koje je odbacilo žalbu i potvrdilo rješenje Poreske uprave. Kineska kompanija je nakon toga pokrenula upravni spor kojim traže poništenje duga.
Protiv CRBC se vodi i postupak u Osnovnom sudu u Kolašinu po tužbi osnovnog tužilaštva zbog štete nanijete rijeci Tari.
