Poduzetnik, političar, filantrop, medijski mogul i jedan od najuspješnijih gradonačelnika Njujorka u istoriji, Michael Bloomberg, želi postati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
On se sprema da podnese prijavu u Alabami kako bi se kvalifikovao za izbore za demokratskog kandidata za predsjednika. Izbori u SAD održavaju se naredne godine.
Bloomberg je dovoljno bogat da sam finansira svoju kampanju. Forbes procjenjuje njegovo bogatstvo na 52,4 milijarde dolara. U poređenju s tim, bogatstvo trenutnog predsjednika Donalda Trumpa od oko tri milijarde dolara izgleda patuljasto.
Bloomberg je ujedno i najbogatiji medijski mogul na svijetu. U martu, “Forbes” je rangirao Bloomberga na deveto mjesto najbogatijih ljudi na svijetu.
Skromni počeci i veliki uspon
Bloomberg je rođen u Bostonu, otac mu je bio računovođa a majka sekretarica. Kako je onda stekao takvo bogatstvo!?
Wall Street kakav pozajemo danas ne bi postojao bez njegovih inovacija. Nakon što je diplomirao na Harvardovoj poslovnoj školi 1966. dobio je posao ručnog brojanja vrijednosnih papira u bivšoj njujorškoj investicijskoj banci poznatoj kao “Salomon Brothers”.
Bloomberg (lijevo) 1975. godine: Tada se drugačije trgovalo
Bloomberg je postao Wall Street zvijezda u ovoj firmi, čiji su ga vlasnici ubijedili da upravlja njihovim novim kompjuterskim sistemom 1979. godine.
Bloomerg je napredovao i na kraju postao partner u ovoj kompaniji, ali je napušta 1981. nakon što se spojila sa trgovačkom firmom “Phibro Corporation”. Dobio je otpremninu od 10 miliona dolara.
Taj novac je iskoristio da počne izgradnju svog finansijsko-medijskog carstva. Osnovao je “Innovative Market Systems” sa Charlesom Zegarom, Thomasom Secundaom i Duncanom MacMillanom iste godine.
– Nisam razmišljao o tome šta se dešavalo u bivšoj firmi. Nisam se vraćao i posjećivao ih. Nikad se nisam osvrtao. Šta je završeno, završeno je, život se nastavlja – napisao je Bloomberg 2001. u svojoj autobiografiji “Bloomberg by Bloomberg”.
Revolucija na tržištu
Bloomberg, kojem je tada bilo 39 godina, iskoristio je svoje znanja iz informacionih tehnologija razvijeno u “Salomonu”, da kreira “Bloomberg terminal” u 1982., softverski sistem za elektronsku trgovinu dionicama i pristup podacima sa tržišta.
Ova alatka je unijela revoluciju u tadašnji analogni Wall Street, odnosno koristili su je investicioni bankari i svi finansijski profesionalci.
“Innovative Market Systems” je promijenio ime u “Bloomberg L.P.” 1986. Godine 1990. kompanija je kreirala vlastiti servis vijesti prije nego je lansiran website Bloomberg.com 1993. godine.
S obzirom da mu poslovni uspjeh nije bio dovoljan, Bloomberg se kandidovao za gradonačelnika Njujorka 2001, gdje je naslijedio Rudolpha Giulianija nakon napada od 11. septembra.
Kvalitet života u Njujorku se poboljšao tokom njegovog mandata, stopa kriminala je pala a porasli su gradski prihodi.
Umjesto da se sprema u penziju, u 77. godini Bloomberg se priprema da preuzme najvažniji posao svog života – posao lidera najjače svjetske sile.
