Prvih dana ove godine porez na dobit je iznenada postao jedna od gorućih tema u domaćoj javnosti, iako se njegova stopa nije mijenjala ko zna koliko godina unazad. Ovo pitanje se pojavilo zajedno s odlukom o rastu minimalne neto plate na hiljadu KM, piše BiznisInfo.ba.
U prvi mah su predstavnici vlasti spomenuli porez na dobit vjerovatno bez stvarne namjere da mijenjaju njegovu stopu, već više da bi zaprijetili poslodavcima da se ne bune previše zbog rasta minimalne plate.
Vlast je, jednostavno govoreći, željela pokazati da ima i druge alate u rukama kojima može izbiti dodatnu zaradu iz džepa poslodavaca. No, ideja o promjeni stope ovog poreza pala je na pogodno tlo, pa su se za nju mnogi zakačili.
U posljednjih desetak dana skoro da nema političara ili stranke, iz vlasti ili opozicije, koji nisu kazali kako je stopa ovog poreza preniska i da je potrebno da dođe do njenog rasta kako bi se zaustavilo enormno bogaćenje pojedinaca i kako bi se bogatstvo u FBiH pravednije raspodijelilo.
Kritika “preniske” stope ovog poreza postala je odlična platforma za političare kako bi pokazali da su na strani naroda, a ne krupnog kapitala. Naravno, pritom niko nije ponudio čak ni površnu analizu toga kakve bi bilo posljedice rasta ovog poreza.
Pogledajmo najprije da li je stopa poreza na dobit zaista najniža u Evropi, kako su mnogi tvrdili posljednjih dana.
Stopu poreza na dobit od deset posto osim BiH (s obzirom da je ista stopa i u RS-u), imaju još i Kosovo, Sjeverna Makedonija i Bugarska. Crna Gora i Mađarska imaju još nižu stopu od devet posto. Albanija i Srbija imaju nešto višu stopu od 15 posto a Rumunija 16 posto.
Stopa ovog poreza u Hrvatskoj je 18 posto, a u zemljama centralne Evrope je nešto viša – u Slovačkoj i Češkoj 21 posto, Sloveniji 22 posto itd. Još viša je u državama zapadne Evrope, pa je u Nizozemskoj i Francuskoj 25 posto, Njemačkoj 30 posto itd.
Iz ovog pregleda možemo vidjeti da određivanje stope poreza na dobit nije baš proizvoljno, već da slijedi određena pravila.
Najvišu stopu ovog poreza imaju najrazvijenije države, čija se ekonomija zasniva na proizvodima visoke složenosti i profitabilnosti, poput automobila, elektronike itd. One nude toliko pogodnosti investitorima da nemaju potrebu snižavati poresku stopu.
Države u razvoju, koje se uglavnom bore da privuku investicije iz prve grupe država, to čine između ostalog i nešto nižom stopom poreza na dobit.
Najmanje razvijene države, čija se ekonomija dobrim dijelom zasniva na proizvodima niske složenosti, imaju najnižu stopu poreza na dobit, kako bi privukle bilo kakve investicije.
Primjera radi, ako Mercedes ili Tesla žele graditi fabriku automobila u Evropi, odabrat će da to rade u Zapadnoj ili Centralnoj Evropi a ne na Balkanu, bez obzira na stopu poreza.
No, neki jednostavni dijelovi poput navlaka za sjedišta za te automobile se mogu raditi i u Njemačkoj i u BiH i u Sjevernoj Makedoniji, i bilo gdje drugo, i na odabir lokacije uveliko će utjecati porezni okvir i cijena radne snage.
Dakle, države su jedne drugima konkurenti u privlačenju investicija a stopa poreza na dobit je važna alatka u toj borbi. Tu prvenstveno treba gledati države koje su nam geografski blizu i koje su na sličnom stepenu ekonomskog i tehnološkog razvoja, i možemo zaključiti da je stopa poreza na dobit u FBiH manje-više usklađena s prosjekom regiona. Poređenje BiH s Njemačkoj i drugim razvijenim državama tu je potpuno besmisleno.
Tu dolazimo da pitanja šta bi se desilo da FBiH digne stopu poreza na dobit, naprimjer na 20 posto, kako su to mnogi predlagali u posljednje vrijeme.
Prvi efekat bi bio pozitivan – prihodi od ovog poreza bi se udvostručili što bi značilo oko 600 miliona KM novih prihoda u budžet na godišnjem nivou.
Prema nedavno iznesenim podacima, firme u Federaciji su 2023. godine ostvarile dobit u iznosu od 5,7 milijardi maraka od čega je 5,4 milijarde u privatnom sektoru. Moguće je da je taj iznos još veći u 2024. godini, što se vidi i po rastu prihoda od poreza na dobit.
Porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit za 11 mjeseci 2024. godine naplaćeni su iznosu 620 miliona KM. U cijeloj 2023. bili su 635 miliona KM, a godinu prije toga 546 miliona KM.
Koliko bi to bili značajni prihodi govori podatak bi oni premašili rast prihoda koji se očekuje od rasta minimalne plate. Podsjetimo da je Vlada FBiH nedavno saopštila da očekuje da će rast budžetskih prihoda od povećanja minimalne plate biti oko 460 miliona KM.
No, s druge strane, nema nikakve sumnje da bi ovaj potez imao veoma negativne dugoročne posljedice po domaću ekonomiju koja bi postala nekonkurentna u svom okruženju i ostala bi bez jedne od rijetkih prednosti koje može ponuditi stranim investitorima, pogotovo nakon velikog rasta cijena rada.
Kao prvo, stvorio bi se disbalans između entiteta pa bi RS postala mnogo povoljnija za registraciju firme u odnosu na FBiH. Osim toga, bila bi drastično smanjena konkurentnost u odnosu na regionalne ekonomije s kojima se takmičimo.
Šanse za privlačenje stranih investicija, kojih je ionako malo, dodatno bi se smanjile, dok bi mnoge kompanije vjerovatno brzo počele razmišljati o preseljenju pogona u područja s nižim porezom koja nude slične uslove poslovanja, kojih u okruženju ima dovoljno.
Dakle, jasno je da ovo nije nimalo jednostavno, već veoma složeno ekonomsko pitanje koje bi moglo imati ekstremne reperkusije.
Stoga bi eventualne izmjene ovog poreza zahtijevale detaljne analize vrhunskih stručnjaka i sagledavanje svih aspekata i posljedica, te široku javnu raspravu i konsenzus cijelog društva.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
