Vlasti u Federaciji BiH zbog neispunjenja obaveza iz Pisma namjere neće dobiti novu tranšu sredstava Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Poseban problem predstavlja prezasićeno domaće finansijsko tržište na kojem nije moguće nadomjestiti sredstva MMF-a. Ove činjenice mogle bi dovesti do teške finansijske krize u FBiH koja će rezultirati kašnjenjem isplata, piše Klix.
Najbolji dokaz nepovjerenja na domaćem finansijskom tržištu jeste prošlosedmična aukcija Federalnog ministarstva finansija koje je putem Sarajevske berze vrijednosnih papira ponudilo na prodaju 3.000 trezorskih zapisa Federacije BiH nominalne vrijednosti 10.000 KM po jednom trezorskom zapisu.
Planirani iznos emisije trezorskih zapisa na aukciji iznosio je 30.000.000 KM, dok je ukupan iznos prikupljenih sredstava 4.971.492,50 KM. U prijevodu, to bi značilo da se Vlada FBiH zadužila za manje od 5 miliona KM, dok je u planu imala zaduženje od 30 miliona.
O trezorskim zapisima FBiH proteklu sedmicu pisali su i evropskih mediji, ističući kako će FBiH pristupiti prodaji trezorskih zapisa u vrijednosti od 150 miliona KM za finansiranje budžetskog deficita. Seenews je naveo da su vlasti u FBiH na prošlosedmičnoj aukciji prodale trezorske zapise znatno ispod cilja te da oba bh. entiteta na ovakve načine pokušavaju nadoknaditi nedostajuća sredstva MMF-a.
Slično je izvijestio i britanski Reuters koji je naveo kako se prodajom trezorskih zapisa pokušavaju zakrpiti rupe koje su nastale nakon što su MMF i Svjetska banka uskratili sredstva vlastima zbog nesprovođenja ekonomskih reformi.
Jedan od delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH koji je ranije upozorio na mogući krah finansijskog sistema bio je Aner Žuljević. On je u razgovoru za Klix.ba ocijenio da je sada evidentno kako je vlast SDA-SBB i HDZ izgubila povjerenje svih potencijalnih kreditora, što u opasnost dovodi penzioni i zdravstveni sistem te boračka i socijalna davanja koja ne mogu funkcionisati bez stabilnog i održivog budžeta FBiH.
“Iako je Vlada FBiH pokušala prodati 30 miliona KM trezorskih zapisa, putem Sarajevske berze, prodato je samo 5 miliona KM. Domaće komercijalne banke, kao isključivi dosadašnji kupci federalnih trezorskih zapisa i obveznica, odlučili su ignorisati pokušaj Vlade FBiH za dalje zaduženje i time jasno poslali poruku šta misle o njenom radu i lažnim reformama kojima spinuju javnost mjesecima”, rekao je Žuljević.
Profesor javnih finansija na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Izudin Kešetović kazao je kako su trezorski zapisi kratkoročni vrijednosni papiri koji se još nazivaju i “letećim dugovima”. Objasnio je da trezor ima dvije primarne funkcije, a to su održavanje likvidnosti i upravljanje javnih dugom.
“Sa stanovišta budžeta i deficita povećava se unutrašnji dug i jednom i drugom entitetu po obavezama koje su kratkoročne. Te obaveze konstatno dospijevaju jer se ne mogu uskladiti prilivi i odlivi. Dakle, riječ je o problemu likvidnosti”, kazao je Kešetović.
On ističe da podatak o tome kako je Ministarstvo finansija FBiH prikupilo samo 5 miliona KM od planiranih 30 miliona KM trezorskih zapisa govori kako postoji nepovjerenje i da su jednostavno “vrijednosni papiri smeće”.
“To je indikator jer veliki su rizici i logično je da te vrijednosne papire niko neće, jer ne vjeruje u njih. Onome ko ih je emitovao sve je jasno. To je najbolji pokazatelj stanja jer neće niko da baci pare u bunar. Ovo isto se desilo u entitetu Republika Srpska i jednostavno to je katastrofa. Krajnje je vrijeme da se zabrinu”, rekao je Kešetović.
Istakao je da nedobijanje tranše MMF-a i očito nepovjerenje na domaćem finansijskom tržištu dovoljno govori o nekompetentnosti Vlade FBiH koja bi se trebala zapitati gdje nas to vodi umjesto što građanima priča bajke.
“Ako nisu kompetentni krajnje vrijeme je da dovedu nekoga ko jeste. Nije bitno je li on Kinez, Amerikanac ili Rus. Tu se ne gleda u nacionalnu pripadnost već u sposbnost osobe koja upravlja finansijskim sistemom”, kazao je Kešetović.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović rekao nam je da je evidentno kako su Vlada FBiH i Vlada RS-a izdašno koristili mehanizam trezorskih zapisa i obveznica te na taj način popunjavali nedostajuća sredstva budžeta.
“Istina je ipak da se budžeti trebaju puniti redovnim poreskim primanjima, odnosno direktnim i indirektnim porezima, a da se potrošnja mora tome prilagoditi. Pošto to nije prilagođeno, nedostajuća sredstva su i ove i prošle godine osiguravana iz izvora domaćeg finansiranja, a to su obveznice i trezorski zapisi i to do momenta dok nisu počela dolaziti sredstva MMF-a”, rekao je Pavlović.
Kako kaže, očigledno je da postoje dva problema u tom obliku zaduživanja. Jedan je eksponiranost subjekata koji imaju novac prema vladama s obzirom na to da oni ne mogu dati svoj novac za obveznice prema jednom korisniku, a u ovom slučaju su to vlade.
“Mislim da smo polako došli do limita plasiranja novca vladama od finansijskih institucija u entitetima. To je vjerovatno jedan od razloga zbog kojeg ponuda nije bila veća od 5 miliona. S druge strane, činjenica je i da su vlasnici novca postali oprezniji. Jedini izlaz za vlade je da povećavaju kamatu kako bi neko pristao plasirati svoja sredstva u zamjenu za vrijednosne papire. Da li će to biti scenarij Bobar banke? Vjerovatno neće, ali je jasno da su ljudi oprezniji danas nego su bili jučer”, rekao je on.
Smatra da je prošlosedmična aukcija trezorskih zapisa zabrinjavajuća te da vlasti konačno moraju shvatiti da budućnost leži u novom zapošljavanju i investicijama, a ne u novom opterećenju.
“Oni mogu opterećivati cigarete do 84 posto koliko je sada, ali to je suludo mnogo i toga nema nigdje na svijetu. Fabrike duhana sada imaju velike probleme jer cigarete ne mogu biti jeftinije da bi vlada uzela 84 posto. Praktično, taj koncept dolazi do krajnjih mogućnosti”, kazao je Pavlović.
Zaključio je da će Vlada FBiH u narednom periodu najvjerovatnije odgađati isplate svega onoga što se može odgoditi.
“Vjerovatno će pokušati međusobnim zaduživanjem u neizmirenju obaveza osigurati finansiranje onog što je neophodno. To je koncept koji je već prisutan u realnom sektoru gdje kada se ne mogu platiti dobavljači onda im se sredstva daju na kašiku. Tako će se vjerovatno ponašati i budžet, kazao je Pavlović.
