Trampova naredba o odbacivanju sporazuma o slobodnoj trgovini u Azijsko-pacifičkom regionu i prijetnja da bi mogao povećati carine na uvoz japanskih automobila izazvali su duboku uznemirenost u Japanu i podstakli japansku vladu da Vašingtonu brzo ponudi ogromni paket investicija.
Pred zvaničnu posjetu Vašingtonu, koja je zakazana za 10. februar, japanski premijer Šinzo Abe je objavio da će njegova zemlja preduzeti napore da u narednih deset godina investira 150 milijardi dolara u Sjedinjene Američke Države i tako omogući zapošljavanje 700.000 američkih građana, prenosi RTS.
Da šef jedne države zdušno pravi velike planove za zapošljavanje radnika druge, može se učiniti neobičnim, ali taj izraz japanske posvećenosti ekonomskoj dobrobiti vojnopolitičkog saveznika SAD motivisan je, naravno, prvenstveno željom da se zaštite vlastiti interesi i sačuva obraz premijera Abea, čije su ekonomska i bezbjednosna politika ozbiljno dovedeni u pitanje dolaskom na vlast predsjednika Trampa.
Premijer Abe je nakon ponovnog dolaska na vlast, krajem 2012. godine, postavio sebi i svojoj vladi kao najvažniji cilj izvlačenje države iz recesije, prevladavanje deflacije i ostvarivanje privrednog rasta, za šta bi vrlo važna poluga trebalo da bude sprovođenje Transpacifičkog partnerstva (TPP), multilateralnog sporazuma o liberalizaciji trgovine između 12 zemalja na obodu Pacifika.
Upalile se crvene lampice
Taj sporazum, koji je predviđao drastično smanjivanje kvota i tarifa na uvoz, trebalo je da pospiješi trgovinsku razmjenu i stimuliše ekonomski rast u zemljama potpisnicama, a u Japanu se očekivalo da bi on generisao rast od pola procenta godišnje i naročito pogodovao krupnim izvoznicima iz oblasti automobilske, mašinske i elektronske industrije.
Iako je sklapanje tog ugovora o slobodnoj trgovini inicirala administracija bivšeg predsjednika Baraka Obame, a teški, složeni pregovori trajali više godina, tokom izborne kampanje krajem prošle godine, njega je odbacio ne samo republikanski kandidat Donald Tramp već i uzdanica Demokratske partije Hilari Klinton.
Uprkos tome, u Japanu se vjerovalo da se Klintonova negativno izjašnjava o sporazumu iz pragmatičnih razloga, da bi privukla neodlučne birače, kao i da će po stupanju na dužnost u Bijeloj kući promijeniti stav i predložiti Kongresu njegovu ratifikaciju.
Neočekivani izbor Donalda Trampa, koji se zalaže za protekcionističku ekonomsku politiku i koji je obećao potpuno odbacivanje TPP-a, u Tokiju je prošlog novembra upalio sve crvene lampice, pa je premijer Abe smjesta pohitao u Trampove dvore na Menhetnu, samo nekoliko dana nakon objavljivanja izbornih rezultata.
Japanski premijer pokušao je da ga ubijedi u obostranu korisnost tog sporazuma, kao i u važnost vojnog saveza između dvije zemlje, čiju je duboku promjenu Tramp nagovijestio u nekoliko svojih izjava o tome kako neće dozvoliti da SAD više budu iskorištavane od svojih saveznika, te da će oni ubuduće ili morati da sami vode brigu o svojoj odbrani ili bar više otvore svoje novčanike i ulože u finansiranje američkog vojnog prisustva u svojim zemljama.
Abe je tako postao prvi strani državnik koji se susreo sa Trampom nakon njegove pobjede na predsjedničkim izborima i jedini lider neke države koji ga je posjetio prije nego što je stupio na dužnost predsjednika.
Amerika najmoćnije tržište
Poništavanje TPP-a uzdrmalo je vladu u Tokiju, ne samo zbog toga što je poremetilo njene planove za ekonomski oporavak već i zato što je, sa njene tačke gledišta, ugrozilo zemlju u bezbjednosnom smislu, jer je time srušen okvir koji je trebalo da, kroz ekonomsko vezivanje zemalja na obodu Pacifika za SAD, kao najveće tržište i najmoćniju privredu među 12 zemalja potpisnica, potisne ekonomski i politički uticaj NR Kine u regionu.
Kada su u pitanju trgovina i ekonomska politika, osim odbacivanja TPP-a, vladu i privrednike u Japanu duboko su uznemirile i Trampove ocjene da Japan manipuliše kursom svoje valute jena, odnosno, intervencijama centralne banke vještački umanjuje njegovu vrijednost, tako pojeftinjujući svoje izvozne proizvode i njegova obećanja data radnicima američkih automobilskih proizvođača da će uvesti visoke tarife na uvoz japanskih vozila iz Japana i Meksika kako bi domaćim kompanijama omogućio veću prodaju i više radnih mjesta.
Japanski privrednici strahuju da bi između dvije države mogao izbiti trgovinski rat, a za japansku vladu, koja se već nekoliko godina muči da ostvari ciljeve koje je postavila u borbi za revitalizaciju posustale ekonomije, nove visoke tarife, uz gašenje TPP-a, predstavljale bi dodatni, neočekivani udarac, koji bi dalje ugrozio njene planove, a time moguće i rezultate vladajuće koalicije na sljedećim izborima.
Zbog toga, nepuna tri mjeseca nakon nezvanične posjete Trampu u Njujorku, Abe sada hita u novu, zvaničnu posjetu, da bi novom američkom lideru predstavio činjenice o tome da, recimo, japanski proizvođači automobila, iako imaju i više fabrika u susjednim Meksiku i Kanadi odakle, zahvaljujući odredbama Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) bez carina izvoze puno automobila u SAD, takođe u samim SAD direktno i indirektno zapošljavaju oko milion i po radnika.
Radi koordinisanja nastupa u Vašingtonu, japanski premijer se sastao sa generalnim direktorom najvećeg japanskog proizvođača automobila Akijom Tojotom, koji je japanskim i svjetskim medijima izjavio da bi volio da američko rukovodstvo shvati da je i njegova kompanija zapravo američki proizvođač, jer u toj zemlji ima više fabrika.
Abe u Vašington nosi prijedloge za zajedničke projekte u oblasti izgradnje terminala za tečni gas u Aziji i prodaje opreme za nuklearne centrale na trećim tržištima, kao i ponude vezane za velike infrastrukturne projekte u oblasti željeznice – za izgradnju pruge za brzi voz japanske proizvodnje “šinkansen” u Kaliforniji, Teksasu i na relaciji Njujork–Vašington, o kojima se već nekoliko godina govori.
To, uz nedavna obećanja iz “Toyote”, koja je najavila investiciju od 10 milijardi dolara u narednih pet godina u postrojenja u SAD, kao i iz japanskog telekomunikacionog giganta “Softbank”, koji je najavio investicije od pet milijardi dolara u SAD preko američke telefonske kompanije “Sprint” koju je ranije otkupio, znači da japanski premijer u Vašington nosi punu torbu lijepih poklona kako bi odobrovoljio novog američkog predsjednika i izbjegao povećanje carinske stope na uvoz japanske robe, te smanjivanje japanskog suficita u trgovinskoj razmjeni sa SAD, koji je u prošloj godini iznosio 60 milijardi dolara.
Spriječiti preseljenje fabrika
Ostaje, međutim, pitanje da li će to novog vladara u Vašingtonu spriječiti u uvođenju tarifa na japanske proizvode i poništenje sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma NAFTA, koje bi pogodilo i japanske fabrike u Meksiku i Kanadi.
Ovo stoga što predsjednik Tramp takve sporazume vidi kao jedan od glavnih uzroka preseljenja domaćih fabričkih postrojenja u inostranstvo i siromašenja američkih provincijskih, industrijskih gradova u posljednjih par decenija.
Japanske ponude o povećanju investicija nesumnjivo će obradovati predsjednika Trampa, jer se dobro uklapaju u njegov plan da poveća zapošljavanje u SAD, a i zato što će učiniti da izgleda sposobniji i efikasniji od svojih prethodnika kao zastupnik američkih interesa i menadžer američke ekonomije.
Međutim, Tramp i njegov tim mogli bi uprkos tome donijeti odluku da su poništavanje sporazuma NAFTA i uvođenje tarifa na uvoz iz zemalja istočne Azije dugoročno ipak korisniji za ublažavanje trgovačkog deficita, za zadržavanje proizvodnje u zemlji i otvaranje novih radnih mjesta za niskokvalifikovanu radnu snagu iz proizvodnog sektora u industrijskim gradovima Pensilvanije, Mičigena i drugih država, koja mu je dala najveći broj glasova i od čijeg zadovoljstva u velikoj mjeri zavisi njegov reizbor.
U istočnoj Aziji postoji i škola mišljenja po kojoj je Trampov diskurs o podizanju tarifa na japanske proizvode zapravo samo taktički manevar, čiji je cilj da iznudi veće otvaranje japanskog tržišta za američke proizvode bez potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini i vladu u Tokiju navede na to da određivanje vrijednosti japanske valute u potpunosti prepusti tržištu.
Prema zagovornicima tog gledišta, Vašington neće zaista posegnuti za takvom mjerom, jer je Japan njegov važan ekonomski partner i višedecenijski vojno-politički saveznik.
Vrijeme će pokazati da li je priča o uvođenju visokih tarifa prosto blef kojim se nastojalo iznuditi ustupke ili stvarni zaokret u spoljnoj ekonomskoj politici SAD.
U zavisnosti od toga će i na brzinu zakazano gostovanje premijera Abea u Njujorku i Vašingtonu, te velikodušni paket investicija koji je u saradnji sa privatnim japanskim kompanijama pripremila vlada u Tokiju, biti ocijenjeni kao brzopleto popuštanje prouzrokovano pretjeranim strahom ili kao pravovremena intervencija bazirana na dobrom rasuđivanju.
(RTS)
