Advertisement

Izvještaj Evropske komisije: Privatni sektor raste a javni se smanjuje

0

Zaposlenost u privatnom sektoru počinje pokazivati rast kao rezultat boljih ekonomskih parametara u BiH, dok se istovremeno zaposlenost u javnom sektoru polako smanjuje, istaknuto je u najnovijem ekonomskom izvještaju Evropske komisije za BiH.

Ukupno gledano, nezaposlenost je smanjena za 1,8 odsto u prvih sedam mjeseci 2016, a najvažniji faktori za taj pozitivan trend su, kako se navodi u izvještaju, rast maloprodaje, kao i rast u sektoru usluga.

“Gledano u odnosu na prošlu godinu, zaposlenost u javnim službama smanjena je za 0,8 odsto”, istaknuto je u izvještaju, uz napomenu da je nezaposlenost mladih i dalje na alarmantnih 60 odsto.

Istakli su da je u drugom kvartalu 2016. godine bruto domaći proizvod u BiH veći za 1,4 odsto u poređenju s istim periodom lani, dok je u prvom kvartalu BDP narastao za 1,9 odsto.

“Najvažniji doprinos je rast proizvodnje od 12 odsto, koji je doprinio rastu BDP-a u iznosu većem od 50 odsto. Sa druge strane, troškovi javne administracije, u koju ubrajamo i sektor obrazovanja i zdravstva, u drugom kvartalu pali su za jedan odsto u odnosu na isti period 2015. godine”, istakli su u izvještaju. Ipak, u sektoru građevina, informacionih tehnologija i komunikacijskih usluga došlo je do pada od jedan odsto, mada je, kako je istaknuto, nešto slabiji rezultat uzrokovan dijelom snažnim rastom tog sektora u 2015. godini.

“Osim toga, nešto slabiji rezultat je rezultat i manje aktivnosti u javnom sektoru u drugom kvartalu. Kada pogledamo u prvi kvartal 2016, stvarni rast BDP-a veći je za 1,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zbog rasta proizvodnje. U 2015. rast je iznosio 3,2 odsto nasuprot 1,4 odsto iz 2014. Međunarodne institucije cijene da će BDP u 2017. godini rasti po stopi od 3,2 odsto. Glavni pokretač ekonomskog rasta će biti privatna potrošnja i izvoz”, ocjenjuju u Evropskoj komisiji.

Upravo je izvoz, istaknuto je, snažno rastao, mada ne kao prethodne godine. U prvih osam mjeseci narastao je po stopi od 2,2 odsto, ali je 2015. godine rastao po stopi od pet odsto.

“Važan faktor nešto slabijem izvozu je pad potražnje iz Turske i CEFTA zemalja, posebno zemalja poput Srbije, ali i Crne Gore. Kao i u prethodnom kvartalu, na pad je negativno uticao slabiji izvoz mineralnih proizvoda i osnovnih metala”, navedeno je u izvještaju.

Trgovinski deficit je, kako je ocijenjeno, nešto smanjen u odnosu na 2015. godinu, odnosno iznosio je šest odsto u odnosu na osam odsto iz 2015.

Ovi parametri su, kako je istaknuto, rezultirali smanjenjem javnog duga u prvoj polovini godine, a za to je dijelom zaslužno, kako je istaknuto, zamrzavanje rasta plata u javnom sektoru. Međutim, EU upozorava da pad javnog duga nije nužno i dobra stvar, pojašnjavajući da je za to glavni faktor bio kašnjenje implementacije javnih investicija.

“Čini se da je najvažniji doprinos smanjenju javnih investicija činjenica da je došlo do kašnjenja postizanja aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom”, zaključeno je u izvještaju.

Predrag Duduković. član Udruženja ekonomista RS – SWOT, rekao je da je statistika tačan zbir netačnih podataka, tako da što se tiče nezaposlenosti, ona jeste smanjena, ali je pitanje da li je za taj isti procenat povećana zaposlenost.

“Zato to treba uzeti s rezervom zato što oni koji nisu više nezaposleni su otišli, znači nisu se zaposlili u domaćim firmama, nego su jednostavno otišli u inostranstvo i tamo se zaposlili. Jedan dio tih koji više nisu nezaposleni se zaposlio negdje, a treća kategorija su oni koji se nisu redovno javljali na biro, pa su skinuti sa evidencije biroa i na taj način se smanjuje stopa nezaposlenosti”, smatra Duduković.

Sve u svemu, rekao je da nismo imali situaciju gdje se bilježi pad zaposlenih u javnom sektoru, jer smo uglavnom u prethodnim periodima tu imali rast, a da je ovo prvi put da se smanjuje.

“U principu, to je vjerovatno onaj prirodni odliv iz javnog sektora, gdje na taj prirodni odliv nema novih zapošljavanja”, rekao je Duduković, ocjenjujući ovaj izvještaj preoptimističnim. (Nezavisne novine)